Berlin, (MINA) – Perspektiva zapadnog Balkana je evropska bez alternative, jer Evropska unija (EU) neæe njime biti balkanizovana, nego æe on biti evropeiziran, kazao je veèeras ministar vanjskih poslova Crne Gore, Milan Roæen. „To je dobitna kombinacija i za nas na Balkanu, ali i za EU“, kazao je Roæen na politièkom panelu konferencije Perspektive jugoistoène Evrope: Njemaèka, Austrija i Sjedinjene Amerièke Države u razgovoru sa donosiocima odluka iz regiona, koja je održana u Berlinu u organizaciji austrijske ambasade u Njemaèkoj, Aspen instituta i njemaèkog ministarstva vanjskih poslova. On je kazao da su sve zemlje regiona napredovale od prošlogodišnje konferencije, koja je takoðe održana u Berlinu. „U èemu je kljuè našeg uspjeha? Prije svega u posveæenosti reformama, ispunjavanju obaveza, jaèanju saradnje i dobrosusjedskih odnosa“, naveo je on. Roæen je kazao da uspjeh leži i u èinjenici da je EU potvrdila svoju kredibilnost držeæi se posveæenosti proširenju kao jednoj od najboljih politika koje je ikada imala. On je podsjetio da je Crna Gora u posljednjih godinu postigla veliki progres, dodajuæi da se nada da æe sljedeæe sedmice državi biti dodijeljen status kandidata. „To æe za nas biti veliko ohrabrenje, ali smo svjesni da to znaèi i veliki broj obaveza. To æe biti ohrabrenje i za naše susjede“, dodao je on. Roæen je ponovio da Crna Gora vidi približavanje EU kao maraton u kome je svako ko doðe do cilja pobjednik. „Ono što oèekujemo od EU jeste da ne pomjeri cilj koji želimo da dosegnemo. Vjerujem da æemo u tome uspjeti“, kazao je on. Ministar inostranih poslova Austrije Mihael Špindeleger /Michael Spindelegger/ kazao je da je kljuèno pitanje kako da se održi obeæanje koje je EU dala 2003. godine na samitu u Solunu, kada je jasno saopšteno da je buduænost zapadnog Balkana u Evropekoj uniji. „Iskustvo iz posljednjih nekoliko godina nam je dokazalo mudrost te strategije. Bez sumnje, proces pridruživanja æe biti dug i težak za mnoge zemlje. Neæe biti preèica, ali nema boljeg naèina da se sprovedu strukturne reforme koje su neophodne za podsticanje ekonomskog razvoja i održivu stabilnost“, kazao je on. Prema njegovim rijeèima, EU mora saèuvati kredibilnost obeæanja o evropskoj perspektivi zapadnog Balkana, jer se stvarni ili percipirani zamor od proširenja EU direktno transformiše „u zamor od reformi na Balkanu“. Špindeleger smatra da prisustvo EU u regionu mora ostati kredibilno i efektivno, dodajuæi da je Austrija meðu najaktivnijim èlanicama Unije na Balkanu kada je u pitanju civilni sektor i upravljanje krizama. „Moramo u potpunosti iskoristiti instrumente Lisabonskog ugovora kako bi postigli veæu koherentnost i jedinstvo“, naveo je on. Njemaèki ministar inostranih poslova Gido Vestervele /Guido Westerwelle/ kazao je da bi Evropljanima prvi prioritet trebalo da bude briga o sopstvenim problemima, narodima i zemljama koje se nalaze na njihovom kontinentu. „Ovdje razgovaramo kao evropske zemlje. A Evropa æe biti za kompletna kada vi budete dio EU. To je evropska ideja“, kazao je on. Vestervele je rekao da bi mladi ljudi trebalo da znaju da je EU mnogo više od „posljedice i lekcije iz prošlosti“. „EU je naše životno osiguranje za buduænost, posebno u vremenu globalizacije“, kazao je on. Vestervele je naveo da zemlje koje pristupaju EU moraju „uraditi domaæi zadatak“ ako žele da postanu èlanice, dodajuæi da je uvjeren da su svi problemi koji egzistiraju u regionu zapadnog Balkana rješivi, ako postoji spremnosti da se prihvati i primijeni „evropska ideja“. „Evropa nije samo zajednica ekonomskih moguænosti, ona je takoðe, prije svega, politièka ideja i zajednica vrijednosti“, podsjetio je on. Zamjenik pomoænika amerièkog državnog sekretara Tomas Kantrimen /Thomas Countryman/ smatra da je odgovor za zapadni Balkan pristupanje EU,dok je èlanstvo u NATO pozitivna snaga za reforme. „Najveæi izazov za region nije ime, status, ustav ili granica, niti brzina kojom æe se pridružiti EU i poboljšati živote svojih graðana, nego posveæenost vladavini prava. Reforme koje æe uèiniti sudstvo i tužilaštvo nezavisnim da se bori protiv korupcije u vlasti i privatnom sektoru“, naveo je on. On je ocijenio da su to kljuèni zadaci koje treba ispuniti što prije. Zamjenica ministra inostranih poslova Bosne i Hercegovine Ana Tršiæ-Babiæ kazala je da zapadni Balkan ostaje snažno posveæen evropskim idejama i vrijednostima, ali i pristupanju EU onda kada ispuni uslove. „Integracija zemalja zapadnog Balkana u EU je proces koji nema alternativu. Evropska perspektiva regiona, koja je utemeljena na samitu u Solunu 2003., je bez sumnje vodeæa sila za primjenu reformi“, navela je ona. Prema njenim rijeèima, bez obzira što je to dug put, svi se mogu saglasiti da je evropska perspektiva izuzetno važna za dugotrajni mir i stabilnost regiona. Predstavnica Kosova, Vlora Èitaku, kazala je da èinjenica da zemlje regiona sjede zajedno za istim stolom u Berlinu, ako se imaju u vidu prethodne decenije, svjedoèanstvo progresa koje su sve države naèinile. Ona je kazala da su odnosi Kosova i Brisela „platonski“ i da bi kosovska vlast željela da ih materalizuje, jer ne postoji nikakav ugovorni odnos meðu njima. „Od naredne godine Kosovo æe biti jedina zemlja regiona koja neæe imati viznu liberalizaciju. Ali, nadamo se kao vlast i država da æemo uspostaviti dijalog sa Briselom, ali ne da bi bili dio VIP kluba, veæ zbog evropakog sna i perspektive. To nije stvar prestiža, nego egzistencijalno pitanje“, rekla je Èitaku. Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandrokoviæ pozvao je zemlje regiona na saradnju, ali i da razviju jaku politièku volju i stvore atmosferu povjerenja, dijaloga i meðusobnog razumijevanja. „Rješavanje graniènih pitanja, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, procesuiranje ratnih zloèina, stavljanje pitanja povratna izbjeglica u humanitarni domen, èiniæe puni krug pomirenja u regionu“, smatra on. Jandrokoviæ je dodao da èinjenica da još ima izazova sa kojima se treba suoèiti ne znaèi da jugoistok Evrope nije na pravom putu, veæ suprotno. On je naveo da je podrška evropskih i transatlanskih partnera veoma važna za svaki pojedinaèni, ali i napredak cjelokupnog regiona ka EU. Ministar inostranih poslova Makedonije Antonio Milošoski kazao je da svi animotiteti, konflikti i tenzije u regionu mogu mogu biti „evropeizirani“. „Svi ova istorijski, a ne geografski zasnovana pitanja mogu biti riješena konstruktivno“. On je kazao da su evropske integracije dvostrani put i da bi region trebalo da nastavi da ispunjava svoje obaveze, a EU da posveæuje dužnu pažnju i podržava zapadni Balkan u tom procesu. Albanski ministar inostranih poslova Edmond Hadžinastu /Haxinasto/ kazao je da integraciju regiona u EU vidi iz tri ugla, od kojih je prvi meðunarodni, odnosno onaj koji imaju EU i Sjedinjene Amerièke Države. „Podržavaju nas u integracijama i to je veoma važno“, rekao je on. Hadžinastiu je objasnio da je drugi ugao nacionalni, odnosno kako svaka zemlja vidi integraciju, jer predstoji dosta posla koji mora obaviti. „Moramo izgraditi malo više Evrope u svakoj od naših zemalja, a tek onda postati dio Evrope“, ocijenio je on. Prema njegovim rijeèima, treæi ugao je regionalni. On smatra da region treba integrisati, posebno kada su u pitanju infrastrukturni projekti, ali je naglasio da bi EU trebalo da podrži tu integraciju i prije nego što države regiona postanu kandidati za èlanstvo u Uniji. (kraj) del/žug