Pljevlja, (MINA) – Episkop mileševski Filaret, nakon zabrane ulaska u Crnu Goru, zatražio je od ministra unutrašnih poslova Jusufa Kalamperoviæa crnogorsko državljanstvo. »Obraæam Vam se sa molbom da razmotrite moj zahtjev za dobijanje državljanstva Crne Gore«, naveo je Filaret u pismu upuæenom Kalamperoviæu. Kako je objavila Televizija Pljevlja, Filaret je u pismu ukazao da mileševska eparhija »sa sjedištem u Prijepolju, zauzima i jedan dio Crne Gore, odnosno cijelu pljevaljsku opštinu«. »Posljednjih dana voljom organa unutrašnjih poslova Crne Gore onemoguæen sam, kao nadležni arhijerej, da služim slobodno svom narodu«, kazao je episkom mileševski. On smatra da bi dobijanjem državljanstva Crne Gore »prestale sve prepreke« oko njegovog ulaska na njenu teritoriju i »nesmetanog obavljanja arhijerejskih dužnosti«. Filaret je ranije najavio da æe 28. avgusta, na Veliku Gospojinu, doæi u Crnu Goru, na èijoj teritoriji je dio Eparhije mileševske, i da æe, ukoliko mu ulazak bude ponovo zabranjen, poèeti štrajk glaðu na graniènom prelazu Ranèe. Filaretu je zabranjen ulazak u Crnu Goru, jer se nalazi na spisku lica osumnjièenih da su pružali pomoæ haškim optuženicima iz Srbije i Republike Srpske. Episkop mileševski je tražio od crnogorskopg ministra unutrašnjih poslova i javne uprave da ukine tu meru, na što je Kalamperoviæ odgovorio da o tome odluèuje Uprava policije koja je nezavistan organ. Crnogorska Uprava policije neæe ukinuti zabranu ulaska Filaretu, jer za to nije nadležna, kazao je direktor policije Veselin Veljoviæ. On je podsjetio da je ta mjera uvedena, jer se Filaret nalazi na spisku lica koji je, kao aneks pisma glavnog tuzioca Haškog tribunala Karle del Ponte, dostavljen crnogorskom premijeru Željku Šturanoviæu. “Na spisku se nalazi 46 osoba protiv kojih treba preduzeti odreðene mjere, kako bi im se zabranio ulazak na teritoriju Crne Gore”, naveo je Veljoviæ. On je dodao da Crnu Goru "na primjenu tih mera obavezuje saradnja sa Meðunarodnim sudom u Hagu i zajednièki stav Savjeta Evrope (SE) od 16. aprila 2003. godine". "Na osnovu tog stava, èlanice Evropske unije (EU) preduzimaju mjere radi sprjeèavanja ulaska ili tranzita preko svoje teritorije pojedinaca koji su bili ukljuèeni u pružanje pomoæi osobama koje se nalaze na slobodi i izbjegavaju pravdu za zloèine za koje ih je optuèio Meðunarodni sud u Hagu", naveo je Veljoviæ. (kraj) mjl/djs