• petak, 25 jul 2025

Filaretu dozvoljen ulazak u Crnu Goru

Filaretu dozvoljen ulazak u Crnu Goru
Podgorica, (MINA) - Episkopu mileševskom Filaretu dozvoljen je ulazak u Crnu Goru, iskljuèivo za obavljanje vjerskih obreda i pod adekvatnim nadzorom crnogorskih državnih organa, saopštio je danas ministar inostranih poslova Milan Roæen. On je na konferenciji za novinare sa srpskim kolegom Vukom Jeremiæem u Podgorici, saopštio da æe Filareta o odluci crnogorske Vlade u ponedjeljak obavijestiti ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Jusuf Kalamperoviæ. „Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova spremni su da ovu odluku odmah realizuju“, rekao je Roæen. On je kazao da je u proteklih deset dana bio u stalnoj komunikaciji sa Jeremiæem, kao i da je najteže bilo razriještiti meðunarodni aspekt i dimenziuju sluèaja Filaret. „Poseban doprinos zajednièkom razumijevanju i dogovoru o ovom pitanju imao je i nedavni razgovor predsjednika Filipa Vujanoviæa i Borisa Tadiæa“, kazao je Roæen. „Poštujuæi prije svega interese graðana Crne Gore, njihova vjerska osjeæanja i èvrstu opredijeljenost politici dobrosusjedstva i graðenja bliskih odnosa sa Srbijom, ali isto tako crnogorske meðunarodne obaveze i evropske perspektive i ciljeve, donijeli smo ovu odluku“, naveo je on. Prema njegovim rijeèima, odluka Vlade da dozvoli Filaretu ulazak u Crnu Goru može se podvesti pod princip koji je „humanitarne proirode“. Roæen je kazao da oèekuje, nakon intenzivnih diplomatskih aktivnosti obje vlade, podršku i razumijevanje Brisela za odluku da Filaretu bude dozvoljen ulazak u Crnu Goru. On je naveo da Crna Gora ostaje do kraja privržena poštovanju evropskih standarda, principa zajednièke evropske spoljne bezbjednosne politike i obaveza prema Tribunalu u Hagu. Jeremiæ je uvjeren da je odluka Vlade Crne Gore ni na koji naèin neæe ugroziti crnogorski put ka Evropskoj uniji, koji Srbija poštuje i uvažava. On je kao i Roæen, negirao da je EU uticala na odluku Vlade Crne Gore da dozvoli Filaretu ulazak u Crnu Goru. "Srbija i Crna Gora su suverene i nezavisne države i one ne traže obobrenje ni za jedan svoj postupak. Kao odgovorne èlanice meðunarodne zajednice i sa ambicijom da se prikljuèe EU, pokušavamo da radimo po pravilima, zakonima i regulilativama", naveo je Jeremiæ. „Ovo je odluka suverenih država. Mi smo predstavnici vlada suverenih država i ne želimo ni na koji naèin da ugrozimo našu buduænost u odnosima sa tim institucijama kojima želimo da pristupimo“, dodao je on. Jeremiæ kazao da su dobri odnosi Srbije i Crne Gore strateški interes graðana i obje države. „Veoma sam zadovoljan što sam ovdje u trenutku kada Vlada Crne Gore donosi odluku za koju vjerujem da æe pomoæi smirivanju napetosti kojoj smo bili svjedoci prethodnih dana“, rekao je on. Jeremiæ je kazao da je dozvola za ulazak Filaretu u Crnu Goru zajednièki uspjeh Beograda i Podgorice, kao i uspjeh za sve one koji žele mir i stabilnost u regionu i najbolje dobrosusjedske odnose Srbije i Crne Gore. „Dobrosusjedski odnosi Srbije i Crne Gore ugaoni su kamen opšteg mira i stabilnosti u regionu zapadnog Balkana na putu ka punoj integraciji u EU“, naveo je on. Upitan hoæe li se Vlada Srbije izviniti Crnoj Gori zbog izjava i gestova njenih zvaniènika nakon odluke crnogorske Vlade da dozvoli ulazak Filaretu u Crnu Goru, Jeremiæ je ponovio da se on izvinio i da izreèene ocjene nijesu zvanièni stav srpske Vlade. „Crna Gora je èlanica Ujedinjenih nacija i mi poštujemo njenu državnost. Želimo sa Crnom Gorom da održimo najbolje moguæe dobrosusjedske odnose u strateškom interesu naša dva naroda i države“, kazao je Jeremiæ. On se nada da æe procedura dolaska srpskog ambasadora u Crnu Goru biti završena uskoro, ali nije želio da spekuliše sa njegovim imenom. Jeremiæ je kazao da postoji nekoliko lokacija za ambasadu i da Vlada Srbije trenutno razmatra koja æe biti izabrana. Govoreæi o registraciji Crnogorske pravoslavne crkve u Srbiji i dozvoli da izgradi hram u Lovæencu, Jeremiæ je kazao da Srbija ima dobar zakon u toj oblasti, koji je usklaðen sa evropskim standardima. „Ne bih ulazio dublje u to pitanje. Teološka i kanonska pitanja možda bi bilo najbolje ostaviti da se o tome razgovara sa predstavnicima crkava. Vjerujem da se svi problemi i nesporazumi mogu riješiti dijalogom“, kazao je Jeremiæ. (kraj) del/isf