Beograd, (MINA) - Fond za humanitartno pravo (FHP) uputio je pismo ministrima spoljnih poslova Državne zajednice i Crne Gore Vuku Draškoviæu i Miodragu Vlahoviæu, zahtijevajuæi hitan opoziv politièkog savjetnika u ambasadi u Sarajevu Novaka Kilibarde. Takav zahtjev iz FHP obrazložili su „otvorenom višegodišnjom podrškom Klibarde politici haških optuženika i podsticanja na mržnju protiv pripadnika drugih naroda“. FHP smatra da prisustvo Kilibarde u ambasadi Državne zajednice u Sarajevu predstavlja „vrijeðanje žrtava, nipodaštavanje njihovog dostojanstva i priznanje da su u Srbiji i Crnoj Gori na cijeni politièari koji štite nasljeðe Slobodana Miloševiæa i Radovana Karadžiæa“. FHP, u pismu ministrima, podsjeæa na Kilibardinu izjavu iz Narodnog ogledala od 1991. godine, koji je, kao „bivši lider ekstremno nacionalistièke Narodne stranke“, obilazeæi hercegovaèko ratište, u decembru iste godine rekao kako je «prvi put jugoslovensku armiju doživio kao vojsku svog naroda“. „Ne zato što se zove jugoslovenska, veæ zato što ti ratnici obavljaju poslove koji nisu svršeni ni u Prvom ni u Drugom svjetskom ratu. Osjeæao sam se vrlo ugodno kada sam sretao brojne èlanove Narodne stranke koji su na frontu... Ako Bog da i sreæa junaèka, Srpsku Novu godinu doèekaæemo na Stradunu», citirane su rijeèi Kilibarde. FHP takoðe podsjeæa da je Kilibarda za zasluge u ratnim godinama dobio i priznanje bivšeg voðe bosanskih Srba Radovana Karadžiæa, kada mu je na sjednici skupštine Republike Srpske, 9. januara 1994. godine, dodijeljen «Njegošev orden». Koliko se dièio tim odlikovanjem, ukazuju iz FHP-a, najbolje pokazuju njegove rijeèi upuæene Momiru Bulatoviæu, koje su beogradski mediji prenijeli, uoèi izbora u Crnoj Gori, 1996. godine. »Gospodine Bulatoviæu, prije izbora biæete dužni da orden koji ste dobili od Karadžiæa izvadite iz fijoke, pa ili ga stavite na prsi ili ga vratite Karadžiæu. Ja orden koji sam dobio od Karadžiæa neæu vratiti“, podsjeæaju iz Fonda na rijeèi Kilibarde. Iz te organizacije Draškoviæu i Vlahoviæu je poruèeno da su Srbiji i Crnoj Gori potrebne diplomate koje su svjesne težine nasljeða «srpskih heroja» Slobodana Miloševiæa, Ratka Mladiæa i Radovana Karadžiæa, i potrebe priznavanja i poštovanja drugih žrtava. (kraj) nem