Podgorica, (MINA) - Crnogorski Helsinški komitet (CHK) apelovao je danas na šefa diplomatije Milana Roæena da ne podrži kandidaturu Bjelorusije za èlanstvo i Vijeæu za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UN), navodeæi da ta država ima najgoru istoriju ljudskih prava u Evropi. U pismu koje je dostavljeno i predsjedniku Filipu Vujanoviæu, predsjedniku parlamenta Ranku Krivokapiæu i premijeru Željku Šturanoviæu, predsjednik CHK Slobodan Franoviæ je podsjetio da æe Crna Gora 17. maja, u Generalnoj skupštini (GS) UN-a glasati o izboru Bjelorusije u Vijeæe. Navodeæi da nijedna zemlja ne može postati èlanica Vijeæa ukoliko apsolutna veæina èlanica GS, odnosno najmanje 96, ne glasa pozitivno, on je rekao da Bjelorusija konstantno odbija da saraðuje sa tijelima UN-a koja se bave ljudskim pravima. »Ovim putem želimo da apelujemo da Crna Gora ne podrži izbor Bjelorusije i time ohrabri i vlade drugih èlanica da urade isto. To bi znaèilo da predstavnik Crne Gore na tajnom glasaèkom listiæu ne napiše ime Bjelorusije veæ ostavi prazan prostor ili napiše ime neke druge države kandidata«, naveo je Franoviæ. On je napomenuo da, prema Rezoluciji kojom je osnovano Vijeæe za ljudska prava, usvojenoj skoro jednoglasno u Generalnoj skupštini UN-a prošle godine, «država èlanica mora uzeti u obzir doprinos države kandidata promociji i zaštiti ljudskih prava i dobrovoljne obaveze preuzete u tom cilju«. Franoviæ je dodao da ta Rezolucija predviða i da èlanice Vijeæa moraju u potpunosti da saraðuju sa tim tijelom i održavaju najvisoèije standarde u promociji i zaštiti ljudskih prava. »Izbor Bjelorusije u èlanstvo Vijeæa uèinio bi ove standarde besmislenim i nanio ozbiljnu štetu kredibilitu novog Vijeæa«, smatra Franoviæ, istièuæi da ta zemlja konstantno odbija bilo koji vid saradnje sa ekspertima UN-a za ljudska prava. On je rekao da je specijalni izvjestilac UN-a za stanje ljudskih prava u Bjelorusiji konstatovao apsolutno odbijanje saradnje od dijela Vlade te zemlje, ukljuèujuæi odbijanje svih zahtjeva za posjete i pokušaja konstruktivnog dijaloga i bilo kakvog odgovora na zakljuèke i preporuke. »Prije samo èetiri mjeseca GS UN je izrazila zabrinutost zbog odbijanja Bjelorusije da saraðuje sa tijelima Vijeæa za ljudska prava«, podsjetio je Franoviæ. On je kazao da je Bjelorusija, umjesto da postiže najvisoèije standarde u oblasti ljudskih prava, izrazito pogoršala situaciju i dodao da su tamošnje vlasti progonile lidere opozicionih partija i prije i poslije martovskih izbora prošle godine na kojima je Aleksandar Lukašenko treæi put izabran za predsjendika. »Bjeloruske vlasti su opstruirale rad medija procesuiranjem nepristrasnog izvještavanja, otkazivanjem izdavaèkih i distributerskih ugovora i odbijanjem da se istraže ili proicesuiraju ubistva novinara«, istakao je Franoviæ. On je naveo i da su vlasti ogranièile pravo na mirno okupljanje u kriviènom zakoniku, kao i da ozbiljno narušavaju aktivnosti grupa za ljudska prava. »Teška i sistemska kršenja ljduskih prava u Bjelorusiji su konstantno osuðivana u tri godišnja izvještaja specijalnog izvjestioca UN-a za ljudska prava u Bjelorusiji«, rekao je Franoviæ, ocjenjujuæi da se situacija nije popravila od usvajanja Rezolucije GS UN-a u decembru prošle godine. On smatra da bi izbor Bjelorusije nanio štetu kredibilitetu ne samo Vijeæa za ljudska prava UN-a, veæ i GS, pozivajuæi Crnu Goru da da se usprotivi kandidaturi te zemlje. (kraj) tmi