Budimpešta, (MINA-BUSINESS) – Predloženi model penzijskih reformi za Crnu Goru treba pažljivo razmotriti, jer može Vladi stvoriti dugoroène finansijske poteškoæe, ocijenila je specijalista za socijalnu bezbjednost u Meðunarodnoj organizaciji rada (ILO) Ilejn Fulc /Elaine Fultz/. Crnogorska Vlada je krajem jula usvojila Predlog zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, predloživši takozvani èileanski model koji podrazumijeva tri reformska stuba. Prvi stub biæe dosadašnji sistem finansiranja penzija na principu meðugeneracijske solidarnosti, drugi, koji je takoðe obavezan, individualna kapitalizovana štednja, a treæi, dobrovoljni, je planiran uz uèešæe privatnih penzijskih fondova. Fulc smatra da bi reformatori crnogorskog penzijskog sistema trebali dobro da razmotre dvije stavke èileanskog modela. Ona tvrdi da æe prelazak sa sadašnjeg sistema isplate penzija iz doprinosa koje plaæaju trenutno zaposleni, na fondove sa individualnih štednih raèuna, za državu znaèiti period “duplog tereta” u kome æe Vlada morati da nastavi ispunjavati obaveze osiguranja prema postojeæem penzijskom sistemu stvarajuæi istovremeno rezerve za novi. ”Ovo dvostruko optereæenje moglo bi se podnijeti poveæanjem doprinosa, što je vjerovatno nemoguæe u Crnoj Gori i svakako nepoželjno, ili preusmjeravanjem nekih državnih prihoda na nove privatne raèune”, kazala je Fulc agenciji Mina-business. Ona je dodala da bi takvo preusmjeravanje stvorilo ogromnu “rupu” u penzijskom fondu, koja bi morala biti nadoknaðena ukidanjem beneficija ili veæim Vladinim subvencijama. “To znaèi da ovakvo duplo finansijsko optereæenje odabrani tip reformi èini znatno skupljim od prostog reformisanja postojeæeg sistema. Taj fiskalni teret mogao bi trajati nekoliko narednih decenija, a bez znaèajnog izvora prihoda za pokrivanje ovih troškova, predložena vrsta reforme èini javni sistem penzija više zavisnim od državnih subvencija”, pojasnila je Fulc. Predsjednik podgorièkog sindikalnog povjereništva Srða Kekoviæ upozoravao je da je primjena ovog modela u Èileu smanjila penzije na 12 odsto prosjeènih primanja, a u Hrvatskoj, za samo dvije godine, na 40 odsto. Studije ILO o implementaciji ovog modela u Maðarskoj i Poljskoj, buduæim èlanicama EU, ukazuju na druge poèetne probleme, koji se uglavnom odnose na visoke administrativne troškove uprave privatnih penzionih fondova, a Fulc dodaje da je to uzrokovalo negativne stope prinosa na individualnu kapitalizovanu štednju radnika u pomenutim državama. Ona je podsjetila da nijedan sistem aktuelnih penzijskih reformi u veæini balkanskih zemalja nije obezbijedio dugoroènu stabilnost. Bugarska i Hrvatska su, na osnovu savjeta Svjetske banke i Kancelarije amerièke Vlade za meðunarodni razvoj USAID, privatizovale penzijske sisteme, dok su Slovenija, Rumunija i Albanija odluèile da prestrukturiraju postojeæe i dodaju odredbe za dodatnu dobrovoljnu penzionu štednju radnika. Najuspješnijom reformom smatra se slovenaèka, jer bi do 2014. trebalo da bude eliminisana potreba za državnim subvencijama penzijskog sistema. Starosna granica je poveæana, kao i broj godina staža za odreðivanje iznosa penzije, a znatno je smanjeno osiguranje i omoguæena solidarnost. ”Djelimièna privatizacija penzijskog sistema u Bugarskoj i Hrvatskoj je, s druge strane, kratkoroèno i dugoroèno poveæala finansijske teškoæe i uèinila da sistem mnogo više zavisi od državnih subvencija, nego što je to bio sluèaj prije reformi”, rekla je Fulc. Vlade zemalja u crnogorskom okruženju do sada su na razlièite naèine kombinovale tri vrste penzionih reformi i to adaptaciju postojeæeg sistema, smanjenje tekuæeg finansiranja u korist novih obaveznih privatnih štednih raèuna i podsticanje moguænosti za dobrovoljnu penzionu štednju. “Generalna promjena sastoji se u smanjenju troškova penzijskog sistema i preusmjeravanju dijela doprinosa u obaveznu individualnu štednju. Njen cilj je stvaranje mješovitog sistema, u kojem bi buduæi penzioneri bili isplaæivani uporedo iz privatnog i javnog kanala, a radnici birali preduzeæe koje æe upravljati njihovim štednim raèunima”, pojašnjava Fulc i dodaje da su ovakve reforme veæ primijenjene u Maðarskoj, Poljskoj, Bugarskoj, Letoniji i Estoniji. Prema njenim rijeèima, cilj dobrovoljne penzijske štednje je ohrabrivanje radnika na znaèajnije uèešæe u finansiranju svojih penzija i obezbjeðenje dodatnih izvora za starost. Takve zakone najprije su usvojile Maðarska i Èeška, u kojoj trenutno polovina zaposlenih dobrovoljno štedi za penziju. “Ne iznenaðuje što je praksa pokazala da je glavni izazov za primjenu dobrovoljnih penzionih sistema privlaèenje mlaðih radnika i onih sa manjim prihodima, jer su ohrabreni da uštede znatan iznos, a poslodavci podstaknuti da doprinesu dopunskom penzionom pokriæu½, rekla je Fulc. U veæini zemalja, kako je kazala, reformom su poveæani broj godina staža za obraèun penzija i starosna granica za penzionisanje, i to za muškarce od dvije do tri godine, a za žene od tri do šest. U Crnoj Gori je predloženo da starosna granica za odlazak u penziju do 2013. bude postepeno poveæana za pet godina i iznosi 65 godina za muškarce, a 60 za žene. Istu granicu imaju Poljska i Kipar, u kojem žene imaju pravo na straosnu penziju sa 65 godina, a do 2015. planira da je dostigne i Rumunija. U ostalih deset kandidata za prijem u Evropsku uniju starosna granica za muškarce je od 60 do 63 godine, a za žene od 53 do 65. “Starosne granice i iznos penzije su meðusobno uslovljeni i tu važi pravilo utupak za ustupak. Ako je granica niska, prihodi sistema neæe biti dovoljni za finansiranje dugo korišæenih penzija”, tvrdi Fulc. Ona smatra da su domaæe reforme uspješnije od pozajmljenih, kao i da je najbolje osigurati dugoroènu podršku ukljuèivanjem svih na koje direktno utièe. Za Crnu Goru, kako je kazala, najbolje rješenje omoguæiæe socijalni konsenzus. “Najbolji naèin za odabir pristupa reformi koja najviše odgovara Crnoj Gori podrazumijeva socijalni dijalog i otvorene pregovore Vlade i svih zainteresovanih, a treba da odluèuju svi graðani”, kazala je Fulc. Ona tvrdi da je nemoguæe precizirati koliko je potrebno za izmjenu sistema, ali podsjeæa da iskustva regiona pokazuju da je opasno požurivati reforme, jer to može destabilizovati penzijski sistem. ”S obzirom na otpor graðana demokratskih zemalja prema promjenama penzijske zaštite, važno je da se reforma isplanira tako da potreba za revizijom bude što manja, a brzi uspjeh što veæi”, preporuèila je Fulc. Ona tvrdi da æe od brzine poèetka rješavanja ovog problema u Crnoj Gori zavisiti intenzitet teškoæa u sposobnosti penzijskog sistema da izmiruje obaveze. (kraj) del/dbr/anf