Kemp Dejvid, (MINA-BUSINESS) - Državnici iz Grupe osam najrazvijenijih zemalja (G8) na sastanku tokom vikenda su poruèili da njihove vlade moraju istovremeno da podstaknu rast i smanje dugove, koji su teško pogodili zemlje u Evropi i uèinili nervoznim investitore širom svijeta. „Sada izranja konsenzus kako više mora da bude uèinjeno u cilju unaprijeðenja rasta i otvaranja novih radnih mesta,“ saopštio je amerièki predsjednik, Barak /Barack/ Obama, na kraju samita G8 u planinskom odmaralištu Kemp Dejvid, 100 kilometara sjeverno od Vašingtona. Oèigledno je da šefovi država ili vlada najmoænijih zapadnih privreda, SAD, Japana, Nemaèke, Francuske, Velike Britanije, Italije i Kanade, zajedno sa energetskom silom Rusijom, sada govore o naèinima kako da podstaknu rast njihovih privreda, a ne samo da smanje izdatke. I pored takve debate za okruglim stolom u predsjednièkoj kabini, nijesu data uputstva šta dalje, pošto su se državnici ogradili izjavom da „prave mjere nijesu iste za sve nas“, prenosi Tanjug. Prema pisanju svjetskih medija, veliki dio naglaska na rast koji bi podsticale vlade usmjeren je prema konzervativnom njemaèkom kancelaru, Angeli Merkel, koja je došla na samit kao evropski lider koji zahtijeva štednju kao najvažniji korak ka ublažavanju dužnièke krize u eurozoni. Merkel je kazala da se rast i smanjivanje deficita meðusobno pomažu, sa èime su se složili svi prisutni, a što je ona nazvala „velikim napretkom“. Govoreæi o rastu, Merkel je kazala da investicije koje se razmatraju, podrazumijevaju i istraživanje i razvoj, internet mreže i infrastrukturu, ali ne i ekonomski „stimulans u uobièajenom smislu rijeèi“. Sa time su se složili zvaniènici SAD koji su kazali kako mjere za rast koje æe eventualno primijeniti Evropljani, možda neæe uvijek zahtijevati javne troškove i da bi mogli biti u formi javno-privatnog partnerstva ili kao inicijative sraèunate na smanjivanje kredita. Uèesnici samita G8 su podržali ostanak Grèke u eurozoni, naglasivši istovremeno da ta zemlja mora da poštuje preuzete obaveze. Postignut je dogovor da složno budu puštene u promet rezerve nafte kako bi bila uspostavljena ravnoteža za sluèaj poremeæaja na meðunarodnim tržištima kada stupe na snagu nove sankcije protiv velikog proizvoðaèa tog energenta, Irana, zavedene zbog nuklearnog programa Islamske republike. Državnici su se saglasili da, suoèeni sa manjkom nafte, preduzmu "bilo koju odgovarajuæu akciju". Francuski predsjednik, Fransoa Oland /Fransois Hollande/, zadovoljan je zbog pomaka postignutih na dvodnevnom sastanku G8, na kojem je pitanje privrednog rasta stavio u središte razgovora šefova država osam najrazvijenijih država sveta. Iako je prije nekoliko godina smatrao G8 bespotrebnim, kritikujuæi ga kao "klub bogatih i moænih", Oland je sada promenio mišljenje, što je, na vješt naèin rekao novinarima u Vašingtonu. "Moj stav je sada drugaèiji jer sada ja uèestvujem u razgovorima te grupe, a to mi može omoguæiti da pokrenem stvari", rekao je Oland. (kraj) jlb