• četvrtak, 24 jul 2025

Gimnazijalci upoznali rad parlamenta

Gimnazijalci upoznali rad parlamenta
Podgorica, (MINA) – Vrata crnogorskog parlamenta otvorena su za mlade, a najveæi cilj, poslije ostvarivanja nezavisnosti, je da Crna Gora bude u sigurnoj luci Evropske unije (EU), rekao je danas predsjednik Skupštine Ranko Krivokapiæ. On je u parlamentu primio grupu od 40 uèenika podgorièke Gimnazije Slobodan Škeroviæ, koji su posjetu Skupštini uprilièili u okviru predmeta Graðansko obrazovanje. Uèenici su upoznati sa radom parlamenta, njegovom organizacijom, nadležnostima, funkcijama i aktivnostima radnih tijela i poslanièkih klubova. Krivokapiæ je rekao da Crna Gora ima modernu evropsku demokratiju sa kojom može da se podièi. “Svaka generacija voli da mjeri vrijeme sobom, a naša æe posebno mjeriti vrijeme godinom referenduma o obnovi crnogorske nezavisnosti”, kazao je on. Krivokapiæ je rekao da, u okviru projekta Otvorenog parlamenta, osma generacija studenata volontira u parlamentu. “Parlament je prvi od državnih institucija otvorio svoja vrata, i mnogi koji su volontirali dobili su virus brige o javnom dobru, i ostali u parlamentu”, kazao je on, dodajuæi da se nada da æe i uèenici koji su danas posjetili parlament dobiti taj virus, i varaæati se kao “zrelija i mudrija Crna Gora, i ne manje odluènija". Crnogorski parlament, kazao je Krivokapiæ, još je mala zgrada sa velikim meðunarodnim obavezama. “Najveæi cilj, poslije nezavisnosti, je da vam ostavimo Crnu Goru u sigurnoj luci Evropske unije”, rekao je predsjednik parlamenta. Prema njegovim rijeèima, ne postoji period kada se može reæi da su javni poslovi završeni jer uvijek postoji briga, nesavršenost. “Parlament funkcioniše na osnovu razlièitih viðenja kako doæi do opšteg dobra. Osnov parlamentarizma je da rješava spor o tome kako se vidi dobro za Crnu Goru. Graðanima je dato pravo da presude kome vjerujuju da æe stvoriti Crnu Goru po mjeri njihovih težnji i vizija”, kazao je Krivokapiæ. On je rekao da u parlamentu svi zajedno pokušavaju da nauèe da su tu da rješavaju sporove vezane za društvo, na zreo i odgovoran naèin. Krivokapiæ je uèenicima kazao da æe uvijek važiti poruka “koliko muke, toliko i nauke”, ukazujuæi na znaèaj njihovog znanja. Uèenike je zanimalo da li Krivokapiæ smatra da je rad Skupštine uspješan. Predjednik parlamenta je kazao da konsenzualna sposobnost u Skupštini raste, ocjenjujuæi da je ta ustanova nekad uspješna manje a nekad više. Prema njegovim rijeèima, u crnogorskom parlamentu lako je pratiti liniju poveæanja uspješnosti u svim kategorijama, navodeæi kao primjere pomak u radu odbora, dolazak mladih. Krivokapiæ je kazao, da iako tako uvijek ne izgleda, parlamentarci paze na rijeèi koje izgovaraju i da se, suštinski, limiti ne preskaèu èesto. Upitan da li je spreman da svoje mjesto ustupi ženi, buduæi da je samo jedna do sada bila predjednik Skupštine, Krivokapiæ je odgovorio da je prostor za to potpuno otvoren. “Pitanje je da li smo ženu u Crnoj Gori doveli u taj radni status da može da bude posveæena jednoj takvoj funkciji. Politièki - taj prostor nije zatvoren, ali realno, socijalno još ga moramo otvoriti”, smatra Krivokapiæ. Uèenike je zanimao i datum ulaska Crne Gore u EU, a predsjednik Skupštine kazao je da je sam datum stvar ukupne korelacije odnosa u Uniji. “Važnije od datuma je da Crna Gora postane evropsko društvo. Kao što je za vas važnije da imate znanje za pet nego da dobijete tu ocjenu, jer zanaje ostaje a ocjena se relativizuje”, kazao je Krivokapiæ. Prema njegovim rijeèima, Crna Gora treba da bude student koja zna ispit, a kada æe biti pozvana na konaèni – diplomski ispit – ulazak u EU, to je manje važno. On je napomenuo da su suštinske, evropske slobode veæ ostvarene, ukazujuæi na slobodu putovanja, usvajanje Bolonjskog procesa. Na pitanje da li Crna Gora treba da pristupi NATO-u, Krivokapiæ je rekao da je za to preduslov konsenzus, dodajuæi da su EU i Alijansa nerazdvojni sistemi. On vjeruje da je NATO preduslov da nikad više Crna Gora ne ratuje sa svojim susjedima. Na pitanje koliko mediji pomažu radu parlamanta, Krivokapiæ je kazao da je pristalica onog što je Tomas Džeferson rekao – kad bi morao da bira da li da ima vladu ili medije, on bi izabrao medije. “Crnogorski mediji su nova pojava. Nijesmo, do deset godina unazad, možda i više, imali medijski pluralizam. Taj pluralizam ima mraène i svijetle faze”, kazao je on. “Dobro je da postoje mediji sa kojima se najviše slažem. Postoje i oni sa kojima se duboko ne slažem, ali æu se boriti da oni opstanu, jer ako postoji potreba da oni postoje, to treba odbraniti”, rekao je Krivokapiæ. On æe, kako je kazao, uvijek biti zagovornik odbrane slobode medija i da to u slobodnim društvima uvijek treba da bude na listi prioriteta. “Nažalost, ne tako davno, vidjeli smo stranputice”, rekao je Krivokapiæ, dodajuæi da je potrebno imati balans i razlièitost da bi se zaštitili od grešaka. Direktor podgorièke Gimnazije “Slobodan Škeroviæ”, Radinko Šæekiæ, kazao je da æe se uèenici, buduæi da su im vrata parlamenta otvorena, više graðanski obrazovati. On je najavio da æe naredne godine uèenici biti èešæe u parlamentu. (kraj) mil/del