Podgorica, (MINA) - Zaštita zdravlja populacije prevencijom i smanjenjem štetnog uticaja alkohola i povezanih posljedica jedan od najvažnijih javno-zdravstvenih prioriteta, reèeno je danas na skupu u Podgorici na kojem je saopšteno da ukupna godišnja potrošnja alkohola po stanovniku u Crnoj Gori iznosi 13 litara. Pomoænik ministra zdravlja Mensud Grboviæ je na skupu o ranom otkrivanju štetne upotrebe alkohola i uzrokovanih poremeæaja podsjetio da je alkoholizam hronièna zavisnost treæi vodeæi uzrok bolesti i prijevremene smrti. »Konzumacija alkohola predstavlja jedan od najozbiljnijih zdravstvenih problema u svijetu, zbog toga što je alkohol oblik #droge# koja se najèešæe i najviše konzumira unutar obiène populacije i meðu profesionalnim sportistima i rekreativcima«, kazao je Grboviæ. On je kazao da je poveæana konzumacija alkohola jedan od najozbiljnijih riziko-faktora za zdravlje stanovništva, ako se uzmu u obzir godine života izgubljene zbog prerane smrti i godine provedene sa invaliditetom. “Allkoholizam je povezan sa više od 60 razlièitih somatskih bolesti i povreda a utièe i na rast broja ubistava i samoubistava. Treba istaæi i posebno znaèajan zdravstveni ali i socijalni problem štetne upotrebe alkohola (zloupotrebe) bez klasiènih znakova i simptoma zavisnosti- saobraæajne nesreæe, porodièno nasilje, tuèe, ubistva”, kazao je Grboviæ. On smatra da je alkoholizam klasièna socijalno medicinske bolest, zbog èega je osim medicinskog, neophodan sveobuhvatan ekosistemski pristup, koji omoguæava bolje tumaèenje uticaja socijalnog i porodiènog okruženja u nastajanju i trajanju. “Korijeni ove bolesti nalaze se u veoma rasprostranjenoj korišæenju alkoholnih piæa u opštoj populaciji, koje je u Crnoj Gori i dalje socijalno privatljivo ponašanje i dio „nasleða i nacionalne tradicije“, kao i proizvodnja alkoholnih piæa u „domaæoj radinosti“, kazao je Grboviæ. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) oko 2,5 miliona ljudi godišnje umire od posljedica povezanih sa alkoholom. Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajoviæ je upozorila da alkohol predstavlja jedan od kljuènih faktora prijevremenog umiranja i obolijevanja, koje je preventabilnog karaktera. „Alkohol ubija polako, bududæi da doprinosi nastanku oboljenja poput ciroze jetre, razlièitih tipova kancera. Alkohol je riziko faktor za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Brzo, ponekad u jednom trenutku kada je uzrok saobraæajnih udesa, povreda, nasilja, zloèina i samoubistava”, kazala je ona. Prema njenim rijeèima, koliko optereæenje alkohol predstavlja u epidemiološkom smislu, najbolje govore podaci o udjelu alkohola u mortalitetu, obolijevanju, izgubljenim godinama života. “Brojke su poražavajuæe i zabrinjavajuæe, prije svega jer se radi o riziko faktoru koji se može izbjeæi i sprijeèiti”. U Evropi se, kaže ona, pije mnogo, a ukupna potrošnja alkohola po glavi stanovnika iznosi 12,18 litara èistog alkohola godišnje, duplo više u odnosu na svjetski prosjek. “A, u Crnoj Gori još više. Prema procjenama SZO, ukupna potrošnja alkohola po glavi stanovnika u Crnoj Gori iznosi 13 litara”, upozorila je ona. Grboviæ je naglasio da je donošenje Nacionalne strategije prevencije štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremeæaja u Crnoj Gori u periodu 2013-2020 prvi strateški akt u oblasti upotrebe alkohola i sa njim povezanih štetnih posljedica. »Strategija treba da bude vodeæi dokument koji utvrðuje prioritetna podruèja za opštu akciju i daje preporuke za politièke odluke i mjere koje æe se moæi primijeniti i prilagoditi na svim nivoima, uzimajuæi u obzir specifiène kulturološke okolnosti i prioritete javnog zdravstva te raspoložive kapacitete i moguænosti, radi omoguæavanja aktivnosti za sprjeèavanje štetne upotrebe alkohola i uzrokovanih poremeæaja u Crnoj Gori«, kazao je Grboviæ. Za uspjeh je, smatra on, neophodna kontinuirana politièka odluènost i posveæenost, efikasna koordinacija, održiv izvor finansiranja, odgovarajuæe angažovanje lokalnih vlasti, kao i civilnog društva i ekonomskih subjekata. (kraj) isf