Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Crna Gora godišnje proizvede 330 litara mlijeka po glavi stanovnika, što je svrstava meðu vodeæe zemlje na Balkanu, ali i pored toga dnevno uvozi veæe kolièine te vrste proizvoda. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, Crna Gora podmiruje 85 odsto sopstvenih potreba za mlijekom i mlijeènim proizvodima, dnevno uvozi pet šlepera sa mlijekom i preraðevinama. "Proizvodimo 225 miliona litara, a trošimo oko 30 miliona više, koliko i uvozimo godišnje, pretežno iz Srbije. To je ogromna cifra", rekao je za Vijesti zamjenik ministra poljoprivrede Milan Markoviæ. Osnovni problem je, prema njegovim rijeèima, što se samo deset odsto proizvedenog mlijeka naðe u prodavnicama, a ostatak se najèešæe siri ili prodaje na pijacama i prijateljima. "Ako se sjetimo redova ispred podgorièke mljekare, jasno je da je napravljen veliki iskorak", dodao je Markoviæ. Od 2002. godine Vlada je korigovala carinsku zaštitu uvoðenjem prelevmana na mlijeène proizvode, tako da Alpsko mlijeko ne možete biti jeftinije od 75 centi, a domaæe i UHT mlijeko iz beranske Zore košta 50 do 60 centi. U Ministarstvu kažu da nijesu protiv konkurencije, ali je oèigledno rijeè o poremeæaju ako uvezeni proizvod može da bude jeftiniji od domaæeg. Markoviæ smatra da je neophodno zaštititi domaæe proizvoðaèe jer bi ih liberalno tržište i slobodan protok robe uništili. "Ne možemo da krenemo sa nule i odmah se ukljuèimo u tržišnu bitku sa velikim kooperacijama. Èesto pitam naše eksperte liberalne ekonomije gdje je tržišna logika da se kilogram njemaèkog sira u našim trgovimana prodaje i do dva EUR", kazao je Markoviæe. "Razlog su ogromne subvencije koje EU daje za izvoz mlijeènih proizvoda". Imlek i Šabaèka mljekara su najzastupljeniji u crnogorskim prodavnicama, veoma malo ima mlijeka iz Hrvatske, Slovenije i Maðarske, a najveæi uvoz sira je iz Njemaèke, Slovenije i Holandije. Crnogorske mljekare Šimšiæ, Srna, Podgorièka, Nika uglavnom proizvode jogurt. Potpredsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvoðaèa Crne Gore Dragan Neneziæ ocijenio je da je stanje u mljekarstvu bolje. On smatra da bi država, proizvoðaèi i preraðivaèi trebalo još mnogo da se trude da bi taj sektor bio na nivou na kojem zaslužuje da bude. "S obzirom da mljekarska industrija koristi kao sirovinu mlijeko, koje je strateški artikal i proizveden 100 odsto na domaæem terenu, smatram da Ministarstvo i država moraju da obrate posebnu pažnju na taj sektor. Najveæi problem je nedostatak kvalitetne opreme za mužu, sistema za hlaðenje i poljoprivrednu mehanizaciju", objasnio je Neneziæ. (kraj) kmh