Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Privatizacija, prvenstveno Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), najznaèajniji je prošlogodišnji ekonomski dogaðaj u Crnoj Gori, iako je godina njima obilovala, ocjena je uèesnika mini-ankete koju je sprovela agencija Mina-business. Privatizacijom KAP-a, koji je u decembru preuzela kiparska kompanija Salamon enetreprajzis /Salomon Enterprises/, polovina crnogorske privrede prodata je of šor /off shore/ preduzeæu èiji vlasnik nije poznat, smatra koordinator Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanja Æaloviæ. "Sama privatizacija praæena je brojnim aferama i konfliktom interesa glavnih aktera, dok kljuèni podaci i dokumentacija nisu bili dostupni javnosti", rekla je ona. "Rezultati ove privatizacije presudno æe uticati na buduæa privredna kretanja i predstavljati izazov za državne institucije zadužene za kontrolu sprovoðenja ugovora, posebno planiranih investicija, kao i poštovanja Zakona o porezu na dodatu vrijednost, o radu i o zaštiti životne sredine". Menadžer jedne od crnogorskih poslovnih asocijacija Montenegro biznis alijanse Slaviša Deliæ osim privatizacije KAP odluèio se da meðu najznaèajnije dogaðaje svrsta i prodaju velikih sistema poput Telekoma Crne Gore, Rudnika boksita Nikšiæ, Podgorièke banke i nekoliko veæih hotela privatnicima. U direktnoj vezi sa èinjenicom da je do sada privatizovano preko 80 odsto društvenog kapitala, prema njegovim rijeèima, je i ekspanzija tržišta kapitala. Promet na berzi je, podsjeæa on, višestruko poveæan, sa tendencijom daljeg rasta, što jasno govori o alokaciji resursa tamo gdje njihova upotrebna vrijednost može najviše doæi do izražaja. Za potpredsjednika Unije poslodavaca Predraga Drecuna privatizacija KAP-a nije obilježila samo prošlu godinu, veæ i cijelu crnogorsku tranziciju, izmeðu ostalog i zato što je bila praæena neviðenom pažnjom javnosti. "Ko je kupac, a ko upravljaè, platilac i vlasnik, ostalo je prilièno nejasno. No, to je pravni aspekt privatizacije. Interesantno je da zamjerki nije bilo na postignutu cijenu", rekao je Drecun, dodajuæi da to nijesu jedina pitanja koja se još bez odgovora u vezi sa ovim poslom. Jedino od njih, kako je ocijenio, na koje se za sada može odgovoriti jeste o likvidnosti, koja æe, oèekuje Drecun, biti dodatno ugrožena likvidnost, jer novi vlasnik sve finansijske tokove u vezi sa KAP-om seli iz Crne Gore. On je kazao da je rano za konaènu ocjenu ekonomskih efekata ove privatizacije. "Ako se uloži u preradu, moglo bi doæi do rasta malih kooperanata, i to je dobro za Crnu Goru", rekao je Drecun. "Ako ne doðe do toga, onda je bolje da smo se, uz dužno poštovanje i medalje za zasluge, rastali od KAP-a i prestali da trujemo najplodniju zemlju Crne Gore". Drecun je izdvojio još dva dogaðaja, od kojih je priznavanje Uniji statusa ravnopravnog partnera u socijalnom dijalog u sa Vladom i Sindikatima, kao reprezntativnog zastupnika poslodavaca. Ovim se, kako je pojasnio, cjelokupni društveni sistem Crne Gore obogaæuje, jer se dijalog sa politièkog nivoa polako izmješta i na razgovor interesnih grupa, radnika i poslodavaca. "Zato je ovo važan dogaðaj, iako se mnogima neæe uèiniti tako, jer se ovdje radi o strukturnom poboljšanju sistema, a ne o blještavoj predstavi na javnoj sceni, kakve su, recimo, privatizacije", smatra on. Na treæe mjesto svrstao je spajanje Montenegro i Euromarket banke, "prvi pravi merdžer u Crnoj Gori. "To je dokaz da tržište tjera na racionalne odluke i da strane banke mogu da se udružuju sa domaæim. Još samo da snize kamatne stope, kako su najavili, i bio bi to još jedan dokaz da tržište može i mora da djeluje i u finansijskom sektoru", rekao je Drecun. I on i predsjednik Savjeta CBCG, koju Drecun proziva zbog "brzopletog i nepotrebnog" ukidanja ovlašæenja kao instrumenta obezbjeðenja plaæanja, Ljubiša Krgoviæ, ocijenili su veoma važnim dolazak francuske Sosijete ženeral /Societe generale/ banke u Crnu Goru kroz privatizaciju Podgorièke. Krgoviæ objašnjava da je dolaskom na crnogorsko tržište još jedne renomirane strane banke nesumnjivo potvrðen uspjeh reformi u bankarskom sistemu i velika zainteresovanost stranih investitora za taj segment crnogorske privrede. Ipak, u svom izboru on je prednost dao odluci Evropske unije o zapoèinjanju pregovora o stabilizaciji i pridruživanju, èime je, kako kaže, Crna Gora krenula ka èlanstvu u ujedinjenoj Evropi, bržem privrednom razvoju i višem nivou životnog standarda. Osim poèetka pregovora o stabilizaciji i priduživanju, za ministra za ekonomske odnose sa inostarnstvom i evropske integracije Gordanu Ðuroviæ ne manje znaèajan dogaðaj je samostalano pregovaranje Crne Gore o pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). "STO je ekonomska i politièka prethodnica povratka Crne Gore u društvo savremenih država i tržišnih privreda", smatra Ðuroviæ. Izvršni direktor Nex montenegro berze Mladen Bojaniæ kao najznaèajni ekonomski dogaðaj u prošloj godini izdvaja polugodišnje funkcionisanje crnogorske ekonomije bez njenog prvog èovjeka, resornog ministra. Ovim je, ocijenio je on, crnogorska ekonomija pokazala svoju vitalnost, iako je bila prepuštena sama sebi, što je pokazalo i njen novi kvalitet, koji nije zasnovan na direknom uticaju države. "Možda se ovaj recept može primijeniti i na druge oblasti, naroèito ako imamo u vidu potrebu za smanjenjem javnih rashoda i uticaja države na privredni život", poruèio je Bojaniæ. (kraj) anf/nus