Cetinje, (MINA) – Za Narodni muzej na Cetinju protekla 2003. bila je godina uzlaznog trenda, izjavio je upravnik te ustanove Petar Æukoviæ. »U proteklih nekoliko godina uspjeli smo da rehabilitujemo ovu znaèajnu ustanovu i mnoge njene funkcije, i da uspostave visoke muzejske standarde tih funkcija”, kazao je Æukoviæ u intervjuu agenciji MINA. On je podsjetio na projekte poput kompleksne izložbe «Crna Gora u magiènom oku Princeze Ksenije», koja je, osim u Biljardi, bila prikazana i u nekoliko drugih gradova, a u toku su dogovori da bude prireðena i u inostranstvu. Prema njegovim rijeèima, treba istaæi izložbu mladih likovnih umjetnika «Urbanci», koja je , kao uzvratna, prireðena u Umjetnièkoj galeriji Bosne i Hercegovine, kao i nedavno otvorenu izložbu «Grafika Pop arta i Nove figuracije», koja je realizovana u saradnji sa Muzejom savremene umetnosti iz Beograda. “Zahvaljujuæi našim struènjacima pripremljen je za štampu prvi broj iz nove serije Muzejskog glasnika, kao i nekoliko knjiga, koje su nastale kao rezultat višegodišnjeg nauèno-istraživaèkog rada”, dodao je Æukoviæ. Æukoviæ je istakao da su, i pored limitiranih finansijskih sredstava, uspjeli da realizuju znaèajne otkupe, kojima su obogatili postojeæe muzejske zbirke. On je rekao da se muzej u javnom prostoru prepoznaje i imenuje kao »najrelevantniji pokazatelj savremene kulture i tradicije«, ali se, sa druge strane, u odnosu prema njemu to uvijek ne vidi. »Razloge za to možemo nalaziti u mnogim èinjenicama, kao što su nepostojanje razvijene kulture odnosa prema muzejima, u svjetskim trendovima koji upuæuju na »krizu muzeja« i potrebu za njihovim redefinisanjem, naroèito u odnosu prema posjetiocima i onom što se njima nudi«, naglasio je Æukvoiæ. On je kazao da finansijska sredstva koja su im na raspolaganju nijesu dovoljna za ozbiljnije projekte i uporedio èinjenicu da Moderna galerija u Ljubljani ima budžet od 800 hiljada EUR, što je ukupni budžet Narodnog muzeja. »Nadam se da æemo u narednoj godini otvoriti jednu svedenu stalnu postavku Etnografskog muzeja i napraviti nekoliko izložbi, kao što su »Crna Gora iz ognja bitaka«, »Vidovi tradicionalne proizvodnje u Crnoj Gori« i retrospektiva sa monografijom Mihajla Vukotiæa«, najavio je Æukoviæ. On je, komentarišuæi mlade crnogorske umjetnike, istakao da njihovi radovi na našoj sceni mogu biti »poreðpostavljeni« uz bilo èije radove sa svjetske umjetnièke scene, a primjer za to je i izložba Montenegrin Beauty, autorski projekat Svetlane Racanoviæ. Prema njegovom mišljenju, kulturni dogaðaji u prethodnoj godini su projekat »Crna Gora u magiènom oku Princeze Ksenije«, izložbe »Montenegrin Beauty« i »Urbanci«, kao i nastup umjetnika Igora Rakèeviæa, Jelene Tomaševiæ i Natalije Vujoševiæ na izložbi »U balkanskim gudurama« u Muzeju Fridericianum u Kaselu. »Izvan moje neposredne branše, osim posloviène hiperaktivnosti Crnogorskog narodnog pozorišta, rijetkog entuzijazma Ljuba Ðurkoviæa u podizanju Kraljevskog pozorišta Zetski Dom, najspektakularniji i po moguæim posljedicama najdalekosežniji kulturni projekat je reafirmacija knjige i èitanja u akciji nezavisnog dnevnika Vijesti«, zakljuèio je Æukoviæ. (kraj) iša/mrd