Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora je u Berlinskom procesu napravila do sada najveći iskorak, i mnogo uradila na unaprjeđenju ekonomskih sloboboda, otvorenosti i transformaciji privrede, ocijenio je predsjednik Privredne komore (PKCG) Vlastimir Golubović. On je, kako je saopšteno iz PKCG, bio panelista na regionalnoj konferenciji „Zapadni Balkan 2030. - vizije, želje i realnost“, koja je održana u Beogradu. Organizatori skupa bili su Odbor njemačke privrede za Istočnu Evropu i Njemačko-srpska privredna komora, a u fokusu su bile političke, ekonomske i društvene perspektive zemalja u regionu. Golubović je kazao da je nesporno da Berlinski proces predstavlja sinonim za kvalitetnu pripremu zemalja Regiona za integrisanje u jedinstveno tržište. „Crna Gora je u ovom procesu napravila do sada najveći iskorak, mnogo uradila na unaprjeđenju ekonomskih sloboboda, otvorenosti, transformaciji privrede, povezivanju sa svijetom, a i svoj bezbjedonosni okvir je zaokružila članstvom u NATO-u“, naveo je Golubović. On je kazao da je posebno važan segment saradnje u dosadašnjim aktivnostima u okviru Berlinskog procesa predstavlјala privredna saradnja. Kako je naveo, polazeći od ranijih političkih obaveza preuzetih prije svega na Samitu u Parizu, Evropska komisija (EK) smatra da Zapadni Balkan treba da preduzme odlučne korake u cilјu ubrzavanja regionalnih ekonomskih integracija. „To predstavlјa perspektivan put za otvaranje snažnijih i lakše održivih ekonomskih mogućnosti za Region i njegove građane, i istovremeno pokazuje da se te zemlјe kreću ka većoj trgovinskoj i privrednoj otvorenosti, kao središtu njihovih ambicija u kontekstu evropskih integracija“, rekao je Golubović. Prema njegovim riječima, Evropska unija je pred brojnim izazovima, počev od pitanja Bregzita, preko nedostatka radne snage, do velikog priliva izbjeglica. „Svaka opasnost pred kojom se EU nađe, ima još veće razmjere na Balkanu, jer usložnjavanje prilika na tom nivou direktno se odražava na nas“, ocijenio je Golubović. Predsjednik Privredne komore Srbije, Marko ÄŒadež, kazao je da jedinstveno ekonomsko područje u regionu mora biti cilj vlada Zapadnog Balkana, ali i poslovne zajednice, i da se na tom cilju mora zajednički raditi. On je posebno potencirao problem odlaska stručnog kadra iz zemalja Regiona, i da je potrebno pokrenuti niz instrumenata kako bi se taj problem prevazišao, među kojima je i olakšanje poslovanja za početnike u biznisu. „Za 12 godina naš Region vidim kao prostor nesmetanog investiranja, industrijalizacije, brige za radnike i obrazovanja mladih koji će naći perspektivu i ostati ovdje“, kazao je ÄŒadež. Predsednik Privredne komore Kosova Berat Rukići rekao je da bi Zapadni Balkan 2030. volio da vidi bez granica, sa normalizovanim odnosom Beograda i Prištine. On je rekao da bi želio da Region bude prepoznat kao „čvorište inovacija“ i mladih talenata koji će ideje plasirati velikim svjetskim kompanijama. Njemački privrednici koji su učestvoli na konferenciji kazali su da imaju viziju da bi Zapadni Balkan u narednih 12 godina mogao biti ekonomski prostor bez granica. Kako su kazali, mogli bi da zaposle 250 hiljada radnika i da ulože desetine milijardi eura u Region. „Region ima veliki potencijal. Njemačke investicije zahtijevaju stabilno okruženje, efikasnu birokratiju, jasne poreze“, kazao je Janusz Kulik, član odbora Njemačke asocijacije biznismena za Istočnu Evropu. Prema riječima dr Ronalda Seeligera, predsjednika Njemačko-srpske privredne komore, Region bi 2030. mogli da karakterišu puna zaposlenost i prostor bez carina, te mobilnija radna snaga prilagođena tržištu. Stevan Nikčević, državni sekretar u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije, ocijenio je da u region treba uložiti pet milijardi kako bi se uvođenjem širokopojasnog interneta omogućila četvrta industrijska revolucija. „Budućnost zemalja Zapadnog Balkana je u Evropskoj uniji“, zaključeno je na konferenciji. (kraj) gop