Vorèester, (MINA) - Zapad èesto pokušava da izveze u druge zemlje neke idealizirane forme demokratije koje u stvarnosti ne postoje ni u jednoj državi u svijetu, ocijenio je saradnik Centra za evropske studije Harvard univerziteta i Votson Intituta za meðunarodne studije Univerziteta Braun, Erik Gordi /Eric Gordy/. »Pošto se demokratija nudi kao veæ gotova stvar i bez ikakvih objašnjenja, a obièno i bez ozbiljnog razmatranja uslova u zemljama u koje pokušava da se izveze, nijesu svi presreæni sa takvim proizvodom«, kazao je Gordi agenciji MINA. Na pitanje može li se demokratija uspješno »izvesti« u region, Gordi kaže da formula uspješnog izvoza može biti veoma jednostavna. »Naprimjer, Nikšiæko pivo može biti uspješno prodavano u cijelom regionu. Razlog za to je jednostavan – ljudi razumiju o kakvom se proizvodu radi i znaju da je dobro. Demokratija nije kao pivo, u smislu da nije svako upoznat o kakvom se proizvodu radi i za šta je on dobar«, rekao je Gordi. Prema njegovim rijeèima, demokratija ne funkcioniše perfektno èak ni u onim zemljama koje imaju reativno dugu demokratsku tradiciju, a mnoga negodovanja u vezi sa njom u post komunistièkim zemljama, mogu se èuti i u Sjedinjenim državama (SAD) i Evropskoj uniji (EU). »To su uglavnom osjeæaj da institucije nijesu odgovorne i da vladama dominiraju moæne interesne grupe. To nije neki jedinstveni balkanski pesimizam, veæ globalni fenomen. Udaljenost izmeðu ljudi i institucija raste i postoji opšta globalna degradacija njihove legitimnosti«, kazao je Gordi. On smatra da je demokratija, bilo gdje da je razvijena uspješno, to uèinjeno vremenom i kroz velike krize. Gordi podsjeæa da je SAD-u bilo dozvoljeno da razvija institucije koje æe pokušati da prevaziðu nasljeðe ropstva i rasizma, dugo preko 150 godina, bez mnogo miješanja sa strane, kao i da se slièno uradilo i sa vodeæim evropskim demokratijama. »Danas se od mnogo zemalja u svijetu traži da se instantno promijene u demokratska društva prema veæ pripremljenim formulama. Takav pristup æe vjerovatnije rezultirati mnoštvom oligarhijskih država koje simuliraju demokratske strukture. Meðutim, moguæe je da se te države, ako ne razoèaraju svoje graðane previše intenzivno, vremenom razviju u nešto demokratiènije«, ocijenio je Gordi. Svaka evropska država, kaže on, morala je modifikovati neke elemente njihove politike u cilju da zadovolje evropske standarde ukljuèujuæi i »originalne« èlanice EU, kao i nove zemlje. »Ideja EU da nudi veliko novo »izljeèenje«, sa mirom i prosperitetom za sve, takmièi se sa frustracijom oko standarda, koji su vrlo èesto viðeni kao previše rigidni, a takoðe i sa osjeæajem da se od zemalja traži da žrtvuju dio svog identiteta da bi se pridružili novom sistemu moæi«, naglašava Gordi. Prema njegovim rijeèima, danas kada EU veæ ima istoriju i postoji neka vrsta kontinuirane ekspanzije, više nije potpuno izvjesno da æe svaka njena država imati korist od èlanstva veæu od troškova, kao što ne može biti iskljuèena ni moguænost da EU može postati nešto slièno mnogo veæoj Jugoslaviji u kojoj æe, meðu ostalim èlanicama, biti i Kosovo. »Istovremeno, vjerovatno je izvjesno da æe troškovi ostajanja u izolaciji od EU biti nepodnošljivo visoki. Ovo æe nesumnjivo znaèiti promjene koje neæe u potpunosti biti dobrodošle«, istakao je on. Prema njegovoj ocjeni, aktuelna runda pregovora sa zemljama kandidatima pokazaæe koliko je EU spremna da bude fleksibilna. »Svi u regionu treba da obrate posebnu pažnju na to kako su Hrvatska, Bugarska, Rumunija i Turska prošle u njihovim kandidaturama. Ovo je dobro vrijeme i za ozbiljno razmišljanje o tome koje elemente starog sistema treba zadržati a koje promijeniti, a to treba da bude uraðeno sistematski«, rekao je on. On je kazao da je èesto inspirisan razmišljanjem Stenlija Fiša /Stanley Fish/, teoretièara savremene književnosti, koji kaže da ljudi imaju tendenciju da miješaju procedure sa vrijednostima. Prema nejgovim rijeèima, demokratija je set procedura i ono što proizvodi može, ali i ne mora, biti u skladu sa našim vrijednostima. "Uopšteno, kada ljudi koriste termin demokratija kao vrijednost, oni misle o neèemu drugom, na odgovorne institucije, moguænosti transparentne i mirne predaje vlasti, kao i sistem koji omoguæava jednake šanse. Te stvari se mogu razviti i bez perfektno funkcionalne demokratije, s tim što ih ona sigurno èini više izvjesnim«, zakljuèio je Gordi. (kraj) dmh/isf