Zagreb, (MINA-BUSINESS) - Troškovi života u državama bivše Jugoslavije najveæi su u Sloveniji, a najniži u Makedoniji, pokazala je analiza internet portala Profitiraj. Analiza pokazuje i neka odstupanja, pa je cijena litra benzina najskuplja u Crnoj Gori, dok “najpaprenije” kilovate struje plaæaju stanovnici Hrvatske. "Što se tièe prosjeènih zarada, skoro da vrijedi poznata izreka - “što južnije – to tužnije”. Najdeblje novèanike kao i u bivšoj SFRJ, prema službenim podacima Statistièkog zavoda Slovenije imaju graðani te države èija prosjeèna neto zarada iznosi 982 EUR", navodi se istraživanju. U Hrvatskoj prosjeèna plata iznosi oko 730 EUR, Crnoj Gori 479, BiH 401, a Srbiji 380 EUR. Najniža primanja imaju graðani Makedonije koji mjeseèno primaju u prosjeku svega 334 EUR. U Makedoniji su cijene osnovnih životnih namirnica u odnosu na sjevernije susjede i trostruko jeftinije. Tako se hljeb od 600 grama u Makedoniji može kupiti za 35 centi, što je upola manje u odnosu na Sloveniju gdje je najjeftiniji hljeb 80 centi. U toj zemlji u prodaji je svakodnevno 100 vrsta hljeba, èija se cijena kreæe od 0,8 EUR do 3,5 EUR zavisno od vrste. Slièno je i sa cijenama najprodavanijeg mlijeka sa 3,2 odsto masnoæe, koje se u Makedoniji prodaje za 60 centi za litar, dok je u Sloveniji njegova prodajna cijena 90 centi. Hljeb se u Hrvatskoj prodaje, kao i u Sloveniji za najmanje 80 centi, dok je u Srbiji od proljeæa najpopularniji hljeb Sava snižen na èak 35 dinara što odgovara cijeni od približno 35 centi. Takozvani bijeli hljeb u Srbiji se prodaje po cijeni od 55 do 60 dinara zavisno od regije. Analogno situaciji u regiji i u toj zemlji hrana je znatno jeftinija na nerazvijenom jugu zemlje, nego što je, recimo, u Beogradu gdje je sve znatno skuplje. Mlijeko u Hrvatskoj jeftinije je u odnosu na Sloveniju i košta 72 centa za litar sa 3,2 odsto mlijeène masti. Posmatrajuæi trendove rasta i pada cijena, u Bosni i Hercegovini je situacija slièna ostalim zemljama eks Jugoslavije - cijene su veæe u Sarajevu i Banja Luci u odnosu na unutrašnjost zemlje, ali niže u odnosu na susjedne Crnu Goru i Hrvatsku. Najpopularniji, polubijeli hljeb, u Bosni i Hercegovini se prodaje za jednu marku što odgovara protivrijednosti od 50 centi, koliko se prodaje i litar najjeftinijeg mlijeka sa masnoæom 3,2 odsto. Za razliku od cijena osnovnih životnih namirnica koje na nivou zemalja nijesu regionalno ujednaèene, cijene goriva i struje drugaèije su na cijeloj teritoriji država SFRJ pa je lakše napraviti analizu. Tako, prema službenim podacima Auto-moto saveza Slovenije, gorivo u Crnoj Gori je najskuplje u regiji. Tako litar benzina sa 95 oktana košta 1,34 EUR, supera 98 kojeg troše noviji automobili, 1,4, a eurodizela 1,28 EUR. U Hrvatskoj, litar supera 95 je jeftiniji cent nego u Crnoj Gori, super 98 dva centa, a litar dizela èak èetiri centa. Graðani najbogatije Slovenije, litar popularnog super 98 plaæaju 1,3 EUR, benzina 95 dva centa manje, dok za litar eurodizela stanovnici države ispod Alpa izdvajaju 1,238 EUR. Stanovnici Makedonije za litar benzina 98, odnosno super 95 izdvajaju 1,33, odnosno 1,31 EUR, dok eurodizel plaæaju najmanje u regiji svega 1,13 EUR. U Bosni i Hercegovini litara supera 98 i 95 košta 1,2 EUR, odnosno 1,18 EUR dok je litar eurodizela na nivou benzina sa 95 oktana. Cijene goriva u Srbiji su 139,9 dinara za super i 136,9 dinara za dizel, što po trenutnom kursu u eurima iznosi 1,35 i 1,32 EUR. To praktièno znaèi da graðani Srbije, trenutno, uz stanovnike Crne Gore plaæaju najskuplje gorivo na Balkanu. Najskuplje cijene goriva u Crnoj Gori su posljedica visokih državnih marži koje se kreæu izmeðu 55,5 i 66,6 centi za litar, što je za desetak odsto više nego u zemljama regije, ne raèunajuæi Srbiju. U prošloj godini, prema službenim podacima, državna blagajna je od marži na gorivo prihodovala èak 97,8 miliona EUR, a u prva èetiri mjeseca 24,17 miliona. Vlada je u aprilu odluèila da za odreðene potrošaèe snizi marže na ekodizel za 20 centi. Snižavanje cijene odnosi se na kompanije iz pekarske industrije, autoprevoznike bez taksista, preraðivaèku industriju i graðevinarstvo. Iako su nekada pripadali jedinstvenoj elektroenergetskoj mreži SFRJ, analiza pokazuje velika odstupanja cijene elektriène energije u zemljama bivše Jugoslavije. Od država bivše SFRJ najskuplju struju plaæaju stanovnici Hrvatske – èak 9,61 centi za kilovat sat (kWh). Prema podacima Eurostata, najjeftiniji kWh struje plaæaju graðani Srbije, pa onda Bosne i Hercegovine 4,85 centi odnosno pet centi po kWh. Dok stanovnici Makedonije plaæaju struju po šest centi, graðani Slovenije plaæaju 9,19 centi za svaki utrošeni kWh. Cijena struje za domaæinstva sa u Crnoj Gori iznosi 7,2 centa po kWh, što praktièno znaèi da je cijena kWh u Crnoj Gori u “zlatnoj sredini”. Veæinski vlasnik svih elektroprivreda bivše SFRJ je država, pa se niža tarifa struje u Srbiji i BiH tumaèi èinjenicom da te države i dalje vode socijalnu politiku preko cijene elektriène energije. Slièna stvar se može tvrditi i za cijene telefonskih usluga gdje se u Srbiji i Bosni takoðe vodi socijalna politika preko cijene fiksnih telefonskih impulsa. Od zemalja bivše SFRJ najskuplje telekomunikacione usluge plaæaju stanovnici Slovenije, a najjeftinije stanovnici Srbije i BiH. Cijena fiksnog lokalnog poziva od tri minuta u Srbiji košta 2,1 cent, dok je u Crnoj Gori višestruko skuplji i iznosi èak – sedam centi. U BiH impuls od tri minuta razgovora košta tri centa, u Makedoniji i Hrvatskoj gdje se primjenjuju tržišni principi, cijena lokalnog telefoniranja u fiksnoj telefoniji iznose 5,1 odnosno 12 centi – za tri minuta razgovora. U Sloveniji, minut razgovora u fiksnoj telefoniji košta deset centi. U fiksnoj telefoniji u Srbiji cijena mjeseène pretplate nakon novog poskupljenja je pet EUR, koliko iznosi u BiH. U Crnoj Gori mjeseèna pretplata iznosi 5,89 EUR, dok je u Makedoniji 7,7, Hrvatskoj 10,17, a najskuplje je u Sloveniji - 11,2 EUR. Mobilne usluge najskuplje su u Sloveniji i Hrvatskoj. Poreðenje cijena mobilnih usluga se, u skladu sa evropskim propisima, obavlja na osnovu OECD korpe sa niskim nivoom potrošnje, a ne na osnovu cijene minuta mobilnog telefoniranja i cijene slanja SMS-a. U Crnoj Gori cijena najjeftinije OECD korpe iznosi 4,86, dok je u Srbiji 3,44 EUR, koliko i u BiH. U Makedoniji cijene najjeftinije OECD korpe iznose 5,17 EUR, u Hrvatskoj 8,4 EUR. Sliène cijene kao i u Hrvatskoj važe i u Sloveniji. "Dvadeset godina nakon raspada SFRJ, odnos cijena osnovnih životnih namirnica, goriva, struje, telefonskih usluga i zarada oèigledno je takav da se može slobodno reæi da najbolji standard imaju stanovnici Slovenije, dok se standard graðana Crne Gore može svrstati negdje u sredini", navodi portal Profitiraj. (kraj) bvm