Atina, (MINA-BUSINESS) - Grčka danas, nakon osam godina, zvanično napušta sistem mjera za finansijsko spašavanje koji su joj nametnuli kreditori iz Evropske unije (EU) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Evropski i lokalni političari su grčki povratak na finansijsko tržište prozvali istorijsko dobrim vijestima, ali ispred ostalih 19 članica koje koriste jedinstvenu valutu i dalje stoje ozbiljni izazovi, prenosi SEEbiz. Profesor međunarodne ekonomije sa Univerziteta IHEID u Ženevi, Charles Wyplosz, smatra da Grčka kriza nije riješena, već samo odgođena. Atina do 2032. godine neće ni započeti s plaćanjem većeg dijela svog ogromnog duga koji trenutno iznosi kolosalnih 180 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). A do tada je nemoguće odrediti kuda će se ekonomski i politički kretati ta zemlja. MMF je proteklih mjeseci izdao niz upozorenja oko dugotrajne održivosti grčkog duga uprkos posljednjim aranžmanima eurozone za njegovo smanjivanje. Wyplosz kritikuje #spektakularni cinizam# EU tijekom krize. "Problemi nijesu riješeni nego se pretvaralo da jesu. Ovako ili onako, to će eksplodirati. Grčka će ponovo biti u krizi puno prije 2032. godine", upozorio je Wyplosz. Zamjenica direktora francuske organizacije za istraživanje svjetske ekonomije CEPII, Anne-Laure Delatte, ocijenila je da nije nimalo riješen problem javnog duga koji je i dalje na visokom nivou u Grčkoj, Italiji 132 odsto BDP-a, i Portugalu 126 odsto, uprkos njihovim naporima. Međutim, postoji i niz država koje su prihvatanjem eura smanjile svoj dug, pa je područje jedinstvene valute sve snažnije podijeljeno na #dobre učenike# i one druge. A one imaju različite interese. Dok prva grupa podržava budžetsku disciplinu i štedljivost, druga poziva na više solidarnosti. Hrvatski javni dug iznosi 78 odsto BDP-a i u padu je treću godinu zaredom. Italija postaje ozbiljan rizik za eurozonu zbog duga, krhkih banaka i populističke vlade koja djeluje spremna za sukob s Briselom, tvrde ekonomisti. Wyplosz je rekao da Italija, sa dugom koji iznosi 130 odsto BDP-a, ima ogromne unutrašnje probleme, prljav bankarski sistem, koju sad k tome vode ljudi koji ne znaju što će preduzeti. “Prijetnja je vrlo jasna", dodao je Wyplosz. Ekonomska strategija nove italijanske vlade i dalje je nejasna, a iz Rima stižu kontradiktorni znakovi. Prošlosedmično smrtonosno urušavanje vijadukta u Đenovi ponovo je pokrenulo sukobe oko gornje granice rashoda između Brisela i Italije, posebno njenog ministra unutrašnjih poslova i čelnika Lige Mattea Salvinija. "Eurozona trenutno nema alate i institucije kojima bi se nosila s ozbiljnom italijanskom dužničkom krizom", upozorio je profesor s pariskog Univerziteta Sciences Po, Philippe Martin. Dužnička kriza je podstakla eurozonu da se ojača, naročito stvaranjem Evropskog stabilizaconog mehanizma, fonda EU za moguće buduće #bailoute#, kao i jačanjem takozvane bankarske unije koja traži jednaka pravila za sve banke širom saveza. Međutim, te reforme su nedovršene, a Macronova inicijativa prema daljim koracima koji uključuju uvođenje namjenskog budžeta eurozone nailazi na otpor sjevera Unije koji je sklon štednji i strahuje da će morati da plaća južnjačke dugove. (kraj) sam