• četvrtak, 04 jun 2026

Graðani Krtola podržali izgradnju pristaništa

Graðani Krtola podržali izgradnju pristaništa
Tivat, (MINA) – Graðani tivatske mjesne zajednice (MZ) Krtole izjasnili su se na referendumu za izgradnju pristaništa u Oblatnom, iako je odbor te lokalne jedinice predložio zabranu njegove izgradnje. Od 949 punoljetnih graðana Krtola, za izgradnju pristaništa juèe je glasalo 533, protiv je bilo 163, a nevažeæih glasaèkih listiæa 13. Odlukom da se u Oblatnom gradi pristanište, mještani Krtole opredijelili su se za inicijativu tivatskog preduzeæa Raèica, koje želi da gradi operativno mulo. Odbor te MZ tražio je da se zabrani gradnja, “zbog ekoloških posljedica u tom atraktivnom turistièkom podruèju”. Pored izgradnje pristaništa za brodove, koji bi iz postojeæeg kamenoloma na Oblatnom odvozili drobljeni kameni agregat u Italiju, na tom podruèju predviðeno je i proširenje zone eksploatacije pijeska i kamena. Prema rijeèima direktora Raèice Ljuba Samardžiæa, rješenje koje su odabrali mještani Krtola nije dobro samo za to preduzeæe, veæ i za Tivat i Crnu Goru, jer se realizacijom tog posla doprinosi razvoju kompletne infrastrukture podruèja. On smatra da æe se izgradnjom teretne luke i izvozom kamenog agregata, u tivatskoj opštini osjetiti pozitivni efekti u razvoju turistièke privrede, jer se eksploatacijom kamena na napristupaènom terenu stvaraju moguænosti izgradnje turistièkih objekata. Samardžiæ je naveo da je planirana i izgradnja zaobilaznog puta oko Radoviæa, zbog rastereæenja postojeæe saobraæajnice. Izgradnjom pristaništa, prema procjenana u tom preduzeæu, MZ æe ostvarivati prihod izmeðu 300 i 500 EUR od takse na brodove, a smatraju da bi u luku godišnje trebalo da uplovi i isplovi oko 200 brodova. Samardžiæ je najavio da æe izgradnja luke poèeti za oko tri mjeseca, a izvoðaè radova, koji æe sa opremanjem pogona koštati oko tri miliona EUR, najvjerovatnije æe biti splitsko preduzeæe Pon grad. “Realizacijom ovog posla Raèica æe godišnje ostvariti izvoz od 600 do milion tona i prihodovati od èetiri do pet miliona EUR, dok bi država, na ime koncesija, godišnje ubirala oko 150 hiljada EUR, od èega bi 30 odsto bilo usmjereno na razvoj MZ”, kazao je Samardžiæ. Nezadovoljan rezultatom referenduma, predsjednik MZ Krtole Ivan Starèeviæ podnio je danas ostavku na tu funkciju. “Rezultat je pokazao da nemamo podršku mještana Krtola i da postoje nepremostive koncepcijske razlike u pogledu buduænosti i vizije razvoja ovog podruèja, pa je bespredmetno da se dalje angažujem u MZ, kako sa moralnog, tako i sa efektivnog aspekta”, navodi se u ostavci Starèeviæa. (kraj) krs/nem/mrd

Stay Connected