Podgorica, (MINA) - Crnogorski graðani lišili su svojom odlukom Crnu Goru muke oko takozvane “sive zone” i teških dilema, i neprepoznatljivih scenarija u situaciji gdje imati veæinu ne znaèi i biti pobjednik demokratskog odluèivanja, ocijenio je šef crnogorske diplomatije Miodrag Vlahoviæ. U autorskom tekstu za sjutrašnji broj slovenaèkog “Dela”, on je naglasio da je Crna Gora konaèno u poziciji da, urbi et orbi, objavi kako želi da bude svoja na svome, gradeæi politiku na dobrosusjedskim odnosima i ostajuæi privržena onim vrijednostima i principima koji æe joj pomoæi da izaðe iz blata ratova i mržnje. “Odnosno da u savremenim integrativnim procesima uèestvujemo sa svojim identitetom i skromnim, ali našim, znanjima i kapacitetima. Ili, možda, da kažem, jednostavnije i sasvim neoriginalno - Evropa zdaj”, naveo je Vlahoviæ u tekstu. Pozitivna referendumska odluka, prema njegovim rijeèima, potvrdila je da je Crna Gora saèuvala kapacitete i potencijale da svoje kapitalne odluke donese samostalno, na miran i demokratski naèin, uz puno prisustvo i monitoring meðunarodne zajednice. “Izvještaji mnogobrojnih posmatraèkih misija o civilizovanom i demokratskom glasanju i ponašanju graðana Crne Gore uoèi, tokom i poslije referenduma, ostaæe kao svjedoèanstvo o jednom društvu koje je položilo najvazniji istorijski test na sasvim ne-balkanski naèin”, ocijenio je Vlahoviæ. Najvažnija poruka graðanima Crne Gore - sada, kada je, kako je naveo, crnogorska nezavisnost i meðunarodno priznanje pitanje isteka post-referendumskih rokova, neophodnih potvrda i procedura – veæ je upuæena sa pobjednièke strane na crnogorskom referendumu. “Jednostavnost i izvjesna naivnost te poruke ne umanjuje njen istorijski znaèaj. Na crnogorskom referendumu nema poraženih, svi smo pobjednici. Pobjednik je, dakle, Crna Gora i svi njeni graðani”, istakao je šef crnogorske diplomatije. Napominjuæi kako je teško oèekivati da æe lideri bloka partija za zajednièku državu sa oduševljenjem prihvatiti tu poruku, on je ukazao kako je ipak to manje znaèajno od potrebe da veæ sada, u vremenu kada još zasjeda Republièka referendumaska komisija, buduænost Crne Gore kao društva i kao kulture, bude usmjerena u onom pravcu i promišljana na naèin koji æe potvrditi princip da je obnovljena Crna Gora država svih njenih graðana. “Odnosno, da ukupni razvoj crnogorskog društva ne može biti projektovan i realizovan bez ravnopravnog uèešæa i onih koji su smatrali da je za Crnu Goru bolje da ne bude samostalna. To neæe biti nimalo lak, niti jednostavan zadatak. To æe ostati najveæi izazov i test sadašnje i svih buduæih crnogorskih vlada”, smatra Vlahoviæ. Osvræuæi se na sjutrašnju posjetu srpskog predsjednika Borisa Tadiæa, prvu u nezavisnoj Crnoj Gori, on je ocijenio da se radi o odluèujuæem koraku u smjeru normalizacije odnosa dvije zemlje poslije održanog referenduma. “To je, svakako, mudri potez, za koji je, s obzirom na postojeæe stanje duha i politièku konstelaciju u Srbiji, bila potrebna izvjesna hrabrost. Predsjednik Tadiæ æe, tim èinom, najviše pomoæi samoj Srbiji, bez obzira na to kako na njegov potez budu reagovale uticajne politièke i druge liènosti iz srpske Vlade i njoj bliskih krugova i službi”, kazao je Vlahoviæ. Srbija je, htjela to ili ne, takoðe postala nezavisna i njen odnos prema susjedima, pa i prema Crnoj Gori, kako je naveo, konaèno dobija jedno ime za sadržinu i za formu: Srbija. Tadiæeva æe posjeta, naglasio je Vlahoviæ, znaèiti mnogo i Crnoj Gori, i njenoj iskrenoj želji da gradi odnose sa Srbijom sa pozicija pune ravnopravnosti i uvažavanja. “Biæe to važna i nedvosmislena poruka i onim politièkim strukturama u Crnoj Gori koji su ideju o crnogorskoj nezavisnosti uporno degradirali i žigosali kao nekakvo anti-srpstvo. Crnogorska je želja da sa Srbijom ostane zajedno i bude ravnopravna. To je jedino moguæe ako je i kada je Crna Gora nezavisna država”, zakljuèio je crnogorski šef diplomatije. (kraj) nem