Podgorica, (MINA) – Graðani Crne Gore sve se više interesuju za Zakon o slobodnom pristupu informacijama, ali se boje da institucijama samostalno podnose zahtjeve, veæ to rade preko nevladinih organizacija, kazao je koordinator u pravnom programu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Radovan Terziæ. MANS je danas, povodom Meðunarodnog dana slobodnog pristupa informacija, graðanima u devet crnogorskih opština podijelio informativni materijal, i uputito ih u osnovne procedure za podnošenje zahtjeva za slobodan pristup informacijama. Terziæ je rekao da MANS prati primjenu Zakona od usvajanja 2005. godine, navodeæi da se graðani sve više interesuju za njega. »Ono što je primjetno je da se graðani boje da samostalno podnose zahtjeve, veæ se javljaju nama da u njihovo ime podnesemo zahtjeve i obavijestimo ih o ishodima. Nemaju povjerenje u institucije, u transparentnost, rad i misle da æe, ukoliko postavljaju pitanje, skrenuti pažnju na sebe. Bolje da ne pitaju, to je njihovo mišljenje«, naveo je Terziæ. On smatra da je u reakcijama državnih organa na zahtjeve, u odnosu na prije pet godina, primjetan odreðeni napredak. »Procenat kada institucije ne odgovaraju na naše zahtjeve se smanjio, meðutim, neki malo više problematièni zahtjevi o informacijama koje mogu ukazivati na korupciju ili na lošu organizaciju unutar institucija, u principu se kriju«, rekao je Terziæ. MANS je, kako je kazao, do sada institucijama podnio više od 28 hiljada zahtjeva za informacijama. »Dobili smo 60 odsto odgovora koji se mogu karakterisati kao informacije koje nam mogu biti od znaèaja«, rekao je Terziæ, dodajuæi da je u okviru podnijetih zahtjeva 90 odsto direktno od MANS-a, a ostatak su podnijeli graðani preko te nevladine organizacije. Informacije koje Vlada najèešæe krije, objasnio je Terziæ, su one koje mogu ukazivati na korupciju, odnosno, organizovani kriminal. »Jasno je zašto to kriju, jer ne žele da se sazna gdje se troše pare iz budžeta, šta u stvari rade sa novcem koji dobijaju od poreskih obveznika«, dodao je Terziæ. U MANS-u smatraju da je obilježavanje Meðunarodnog dana u Crnoj Gori u sjenci predloženih izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama. »Koji bi, ukoliko bi se usvojio, predstavljao veliki korak unazad u odnosu na postojeæi zakon. Ono što je posebno problematièno je da, ukoliko bi se te izmjene usvojile, institucije bi imale moguænost da ogranièe pristup informacijama, pozivajuæi se na neke druge zakone, što nije bio sluèaj u dosadašnjem zakonu«, rekao je Terziæ. To je, kako on objašnjava, set zakona poput Zakona o tajnosti podataka, o zaštiti neobjavljenih podataka ili Zakona o poreskoj administraciji. On je objasnio da su institucije, prema dosadašnjem Zakonu, mogle ogranièiti pristup informacijama iskljuèivo ako se pozovu na odredbe Zakona o slobodnom pristupu informacijama koje preciziraju koje su to informacije koje su tajne. »Nadamo se da do toga neæe doæi, zato što te izmjene i dopune nijesu u skladu sa evropskim konvencijama koje je Crna Gora potpisala. Nadamo se da æe vratiti taj predlog Vladi na ponovno razmatranje«, rekao je Terziæ. Prema njegovim rijeèima, MANS je organizacija koja ima najviše iskustva u toj oblasti. Evropska unija je, kako dodaje, to prepoznala. »Mi smo jedina organizacija u Crnoj Gori koja je dobila direktnu podršku iz Brisela da prenese ta svoja znanja i iskustva kolegama u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Mi smo nosioci projekta pod nazivom »Upalite svjetlo« koji ima za cilj da unaprijedi borbu protiv korupcije u državama regiona, koristeæi slobodni pristup informacijama kao osnovni alat za to«, rekao je Terziæ. (kraj) boj/žug