Podgorica, (MINA) – Više od èetvrtine graðana Crne Gore smatra da je korupcija prisutna u zdravstvu, na drugom mjestu je policija, dok svaki deseti graðanin ocjenjuje da je ta pojava najzastupljenija u sudstvu, pokazalo je istraživanje o iskustvima i percepciji u vezi sa korupcijom. Istraživanje Upoznatost sa radom Uprave za antikorupcijsku inicijativu i stavovi javnosti o pitanju korupcije sprovela je Agencija Damar, na uzorku od hiljadu ispitanika. Istraživanje je obavljeno u devet crnogorskih opština – Podgorici, Nikšiæu, Cetinju, Bijelom Polju, Beranam, Pljevljima, Ulcinju, Baru i Herceg Novom, od 10. do 17. decembra prošle godine. “Da je korupcija prisutna u zdravstvu smatra najveæi broj ispitanika (26,1 odsto), na drugom mjestu se nalazi policija sa 13,4 odsto, dok je na treæem mjestu sudstvo sa 10,1 odsto”, navodi se u istraživanju. Prema mišljenju graðana, korupcija je najmanje zastupljena u kulturi, politici, sportu i medijima. Kao osnovne uzroke za pojavu/prisutnost korupcije graðani navode niska primanja službenika u državnim službama (23,9 odsto), nedostatak graðanske svijesti i odgovornosti o štetnosti korupcije (23,5 odsto) i neefikasnost organa zaduženih za borbu protiv korupcije (19,1 odsto), “Najveæi broj ispitanika (44,6 odsto) smatra da je nivo korupcije u Crnoj Gori isti kao i prethodne godine. Da se prisutnost korupcije poveæala u crnogorskom društvu smatra 30,1 odsto ispitanika, dok 15,6 odsto graðana smatra da je nivo korupcije manji u odnosu na prethodnu godinu. Svaki deseti ispitanik nije želio da odgovori na ovo pitanje”, pokazali su rezultatai istraživanja. Kada su u pitanju oèekivanja graðana radi poboljšanja trenutne situacije u vezi sa borbom protiv korupcije u Crnoj Gori, oni najviše oèekuju poveæanje broja pravosnažnih presuda (33 odsto), veæi broj prijavljenih sluèajeva korupcije (19,9 odsto) i rad na poveæanju svijesti javnosti o tom problemu (19,3 odsto). Skoro 70 odsto graðana je odgovorilo da prilikom ostvarivanja svojih prava kod državnih ili organa lokalne samouprave nije bilo uslovljeno zahtjevom za davanjem poklona ili novca od bilo kog službenika. “Svaki èetvrti ispitanik je odgovorio da je ponekad bio uslovljen, dok je 4,6 odsto ispitanika kazalo da su èesto bili uslovljeni davanjem poklona ili novca kako bi ostvarili svoja prava kod državnih, odnosno organa lokalne samouprave. Najveæi broj graðana (73,1 odsto) je kazalo da nikada nije ponudilo neku vrstu poklona ili novca kako bi ostvarili svoja zakonska prava”, navodi se u istraživanju. Svaki èetvrti ispitanik je odgovorio suprotno, dok 2,1 odsto anketiranih nije željelo da odgovori na to pitanje. Da su obje strane odgovorne za krivièna djela primanja odnosno davanja mita smatra 60,3 odsto graðana, dok je 33,9 odsto ispitanika mišljenja da je krivièno odgovorna ona osoba koja traži mito. “Gotovo polovina anketiranih (49 odsto) nije upoznata sa naèinom prijave korupcije. Skoro èetvrtina ispitanika smatra da je UAI organ kojem se može prijaviti korupcija, dok svaki peti graðanin misli da je to Uprava policije”, pokazalo je istraživanje. Najveæi broj ispitanika (76,5 odsto) nije prijavio korupciju u posljednjih 12 mjeseci, jer za tim nije bilo potrebe. Ispitanici u 19,4 odsto sluèajeva nijesu prijavili korupciju iako su bili svjedoci ovog kriviènog djela. Svega 1,7 odsto odgovorilo je da je prijavilo korupciju, dok 2,5 odsto nije željelo da odgovori na ovo pitanje. “U sluèaju da se odluèe da prijave korupciju graðani bi se gotovo u jednakom broju obratili UAI (25,8 odsto), svaki peti bi se obratio medijima (20,3) a Upravi policije (19,5,6 odsto). Na treæem mjestu po povjerenju graðana o ovom pitanju nalaze se mediji (20,2 odsto), dok je 5,2 odsto ispitanika kazalo da se nikada ne bi odluèilo da prijavi korupciju”, navodi se u rezultatima istraživanja. Graðani bi, u najveæem broju sluèajeva korupciju prijavili neposrednim kontaktom sa nadležnim institucijama (31,9 odsto), telefonom (31,8), a koristeæi kutiju za žalbe 17 odsto. Skoro dvije treæine graðana je informisano o problemu korupcije, pravnoj zaštiti, institucijama zaduženem za prevenciju i sankcionisanje korupcije, dok je treæina ispitanika neinformisana o toj oblasti. Više od 80 odsto graðana je èulo za UAI, dok je 16,9 odsto ispitanika odgovorilo suprotno. “Od onih koji su èuli za UAI, njih 84,6 odsto je odgovorilo da zna èime se taj organ bavi, dok je 15,4 odsto odgovorilo negativno. Da je UAI državni organ odgovorilo je 76,9 odsto graðana, 13,2 odsto smatra da je UAI nevladina organizacija, dok 5,8 odsto je mišljenja da je rijeè o meðunarodnoj organizaciji. Svega 4,1 odsto ispitanika nije dalo odgovor na to pitanje. Više od polovine anketiranih (57,9 odsto) je upoznato sa kampanjom UAI “Ni centa za mito". Da kampanje kao što je “Ni centa za mito” ohrabruju graðane u suprotstavljanju korupciji smatra blizu dvije treæine ispitanika, dok više od treæina misli suprotno. Gotovo 60 odsto ispitanika ima povjerenje u rad UAI u borbi protiv korupcije, 35,4 nema povjerenja, dok 6,5 odsto ispitanika nije željelo da odgovori na to pitanje. U preporukama iz istraživanja navodi se da treba nastaviti sa poveæanjem informisanosti graðana o preventivnim aktivnostima UAI. “Informisanje graðana treba realizovati što je moguæe više putem TV-a, ali i bilborda koji su se pokazali kao dobri kanali informisanosti kada su u pitanju kampanje UAI”. “Potrebno je nastaviti sa podizanjem nivoa svijesti graðana o znaèaju njihovog aktivnog uèešæa u prijavljivanju korupcije, podizanjem povjerenja u državne institucije i uvjeravanja graðana da æe njihova prijava, ukoliko oni žele, ostati anonimna”, navodi se u preporukama. Potrebno je, kako se navodi, poveæati aktivnosti na edukaciji graðana o moguænostima prijavljivanja i procesuiranja korupcije, kao i o sadržajima kriviènih djela sa obilježjima korupcije. “Neophodno je bolje informisati graðane o naèinima na koje mogu prijaviti korupciju. Kampanju posebno usmjeriti na populaciju do 24 godine. Poveæanje broja pravosnažnih presuda od nadležnih institucija, kao i podizanje nivoa svijesti o problemu korupcije od strane UAI treba da budu prioriteti. Na ovaj naèin æe se poveæati stepen povjerenja u državne institucije”, kaže se u preporukama. (kraj) gop/anm/žug