Podgorica, (MINA) – Otvaranje za javnost podzemnog vojnog objekta – Karaš predstavlja sitno reklamerstvo vojnog vrha, kojim se pokušavaju prikriti veliki propusti i feleri u reformi vojske, ocijenio je danas savjetnik predsjednika crnogorskog parlamenta Blagoje Grahovac. Ministar odbrane Srbije i Crne Gore Prvoslav Daviniæ, zamjenik ministra Vukašin Maraš i naèelnik Generalštaba general Dragan Paskaš otvorili su juèe za javnost podzemni vojni objekat u Topèideru, koji je izazvao brojne kontroverze nakon pogibije dvojice gardista prošlog oktobra. Daviniæ je saopštio da je prethodno Vrhovni savjet odbrane jednoglasno odluèio o skidanju karaktera državne tajne sa tog jedinstvenog objekta i naglasio kako je posjeta predstavnika Ministarstva, Vojske i medija tom objektu posebne namjene, organizovana skoro “na prepad”. Prema rijeèima Grahovca, vojni vrh ne zna šta je smisao suštinske reforme, zbog èega poseže za bizarnim postupcima, kako bi skrenuo pažnju na sebe. “Suština je, meðutim, nešto sasvim drugo, a to je da smo svjedoci protivpravnih radnji u prodaji imovine, koja se veæ može nazvati organizovanim kriminalom”, kazao je Grahovac agenciji MINA. Komentatišuæi poziv Maraša i Paskaša predstavnicima kancelarije Haškog tribunala u Beogradu da se “prikljuèe ekspediciji” koja je otvorila objekat za posebne vojne namjene, on je takav gest nazvao “smiješnom seljaèkom estradom”. Predstavnici Haškog tribunala odbili su, meðutim, poziv dvojice zvaniènika vojnog vrha, s obrazloženjem “da u ovom trenutku njihov dolazak možda ne bi bio konstruktivan”. Objekat sposoban da izdrži i nuklearni napad, završen je 1971. godine i namijenjen za sluèaj ratne opasnosti. U Karaš se ulazi kroz troje drvenih vrata, nakon kojih slijedi lavirint hodnika dužine oko jednog kilometra, koji se blago spuštaju u dubinu zemlje. Na tri nivoa razmještene su radne i boravišne prostorije za predstavnike najviših državnih i vojnih organa, ambulante, kuhinje, toaleti i kupatila. Prema nezvaniènim izvorima, Karaš je u zemlju ukopan na dubini od 130 do 150 metara i mogao bi da na duže vrijeme primi sedamdesetak ljudi. Posljednji put objekat je namjenski upotrijebljen 1999. godine, prilikom NATO bombaradovanja i u njemu je boravio i tadašnji jugoslovenski predsjednik Slobodan Miloševiæ. (kraj) nem