Podgorica, (MINA – BUSINESS) - Gubitak obradivog zemljišta predstavlja jednu od najvećih globalnih prijetnji, ocijenio je ministar poljoprivre Petar Ivanović, navodeći da je očuvanje obradivih površina od ključnog značaja. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja organizovalo je danas niz aktivnosti čije je cilj da ukažu na značaj očuvanja zemljišta, saopšteno je iz tog resora. U saopštenju se navodi da su u dvorištu Osnovne škole “Savo Kažić” đaci, roditelji, nastavnici i predstavnici više resora u Vladi Crne Gore posadili sadnice trešnje, višnje, jabuke i kruške. Na Univerzitetu Donja Gorica održana je konferencija posvećena očuvanju i održivom korišćenju zemljišta u cilju obezbjeđenja dovoljnih količina kvalitetne hrane. Navodi se da su učenici škole na Barutani zabrinuti zbog kisjelih kiša, golih brda i pustih polja. Oni su poručili da svi treba da daju doprinos da se čisti, čuva, reciklira i prištedi zarad zajedničke budućnosti. “Zajedno sa ministrima i ostalim predstavnicima Vlade posadili su voćne sadnice u dvorištu škole, uz obećanje da će svoj doprinos očuvanju zemljišta i prirode pokazati i na djelu, održavanjem voćnjaka”, kaže se u saopštenju. Saopšteno je da su svečanosti prisustvovali ministri poljoprivrede i ruralnog razvoja, kulture i rada i socijalnog staranja Ivanović, Pavle Goranović i Zorica Kovačević, sekretar Ministarstva prosvjete, Slobodan Filipović i predstavnik Ministarstva zdravlja Radule Dragović. Ivanović je djeci kazao da treba da jačaju timski duh, budu vrijedni i aktivniji, da se obrazuju i koriste potencijale kraja u kojem žive. “Treba da ostanete jaki kao tim, kao što su i moje kolege ministri dolaskom pokazali da u Vladi jača timski rad. Iako vas je sada 34, jačanjem tima doprinijećete razvoju svog kraja, naročito poljoprivrede. Tako će u školi biti više đaka” rekao je Ivanović. Na konferenciji na Univerzitetu Donja Gorica, Ivanović je kazao da je Svjetski dan zemljišta prilika da svi zajedno zastanu i razmisle o znanju, neznanju, budućnosti, potrebama, radu i prirodi, njenom očuvanju i značaju zemljišta. On je podsjetio da gubitak obradivog zemljišta predstavlja jednu od najvećih globalnih prijetnji. “Svake godine, zbog degradacije tla i razvojnih potreba industrije i tržišta nekretnina, na svijetu nestane oko 30 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta. Očuvanje obradivih površina od ključnog je značaja ako želimo da preživimo kao civilzacija, ako želimo da proizvedemo dovoljno hrane za više od devet milijardi ljudi, kolika bi svjetska populacija trebalo da broji do 2050. godine”, kazao je Ivanović. On je naveo da u Crnoj Gori, urbanisti ratuju protiv agronoma zaboravljajući da su preci odvajkada poštovali zemlju i da nisu locirali svoja staništa na plodnom poljoprivrednom zemljištu, već po obodu polja i na neplodnim padinama. U saopštenju se navdoi da se, prema površini obradivog zemljišta po stanovniku sa 27 ara Crna Gora se nalazi na 49 mjestu u svijetu. Ivanović je ocijenio da sa tako malo kvalitetnog zemljišta, rastućom željom da se građani bave poljoprivredom, sa izazovima koje nameću razvoj i tržište, mora se shvatiti da je i zemlji potreban odmor. On je naveo da Ministarstvo za naredni period planira da će instrumentima agrarne politike nastaviti podsticanje korišćenja nekorišćenog poljoprivrednog zemljišta za razvoj organske poljoprivrede, nastojati da se pobijede protivnici i savladaju prepreke na putu pošumljavanja, i ojačati podsticajne mjere za uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja. Dekan Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju, Marija Vugdelić, rekla je da je 5. decembar datum koji treba da bude motiv da se svi zapitaju koliko stvarno znaju o zemljištu. Ona je pojasnila osnovne podatke i informacije o sastavu, funkcijama i povezanosti sa drugim elementima i procesima. “Stoga, ako želimo da nastavimo da koristimo sve usluge zemljišta, moraćemo da posvetimo malo više pažnje na to kako ga koristimo, održavamo i čuvamo”, poručila je Vugdelić. Menadžerka u preduzeću HM Durmitor sa Žabljaka Marina Bojović objasnila je šta zemljište znači za poljoprivredne proizvođače i koliko oni cijene taj resurs. Prema njenim rijčima, preduzeće je jedno od najvećih na Balkanu sa aspekta korišćenja zemljišnih površina, jer na 2.500 hektara bavi se organskom proizvodnjom sira, skorupa, saljevka, goveđeg i jagnjećeg mesa. Bojovićeva je poručila mladim ljudima koji nemaju posla ili su nezadovoljni postojećim, a imaju imanja, da ih obrađuju jer će im ona(zemlja) višestruko vratiti. U okviru konferencije na UDG dodijeljene su i nagrade pobjednicima Konkursa za najbolji novinarski tekst, prilog i fotografiju, koji je Ministarstvo objavilo u susret obilježavanju Svjetskog dana zemljišta. (kraj) zor