• četvrtak, 17 jul 2025

Hamoviæ: Zakon previše rigidan za struju

Hamoviæ: Zakon previše rigidan za struju
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorski Zakon o javnim nabavkama previše je rigidan za struju i nepotrebno eliminiše moguænosti koje bi struèni i sposobni ljudi iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) mogli da iskoriste, smatra predsjednik Enerdži fajnensing tima /Energy Financing Team/ (EFT), Vuk Hamoviæ. Zakon nalaže da sve javne nabavke idu preko tendera zbog smanjenja moguænosti korupcije, što za Hamoviæa nije dovoljan argument. »Ako se naðu ljudi od povjerenja da vode državno preduzeæe, u ovom sluèaju EPCG, ne treba ih pustiti na košarkaški teren tako što im se zavežu ruke iza leða. U tom kontekstu, treba im dati generalno pravo da uèestvuju na tenderima, ne samo na sarajevskom veæ na bilo kojem«, rekao je Hamoviæ u emisiji Živa istina, Televizije In. On je podsjetio da je tender, na kojem je htjela da uèestvuje EPCG, odgovarao potencijalu unutar njenog sistema i mogla je od toga da dobije neki dodatni efekat. »Vrlo je imalo smisla da uèestvuje na tenderu«, smatra Hamoviæ dodajuæi da to ne bi bilo prvi put. Prema njegovim rijeèima, EPCG je i ranije uèestvovala na tenderima za nabavku struje jer je imala posebnu odluku Vlade. EPCG nije dostavila ponudu na tender za prodaju viškova struje, odnosno oko 1,6 milijardi kilovat sati garantovane elektriène energije iz Bosne i Hercegovine (BiH), jer joj to nijesu odobrile Direkcija za javne nabavke i Komisija za kontrolu javnih nabavki. Hamoviæ je kazao da struja nije jednostavna prièa jer su, na primjer, viškovi koje izvozi Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) skoro u cjelosti, 99 odsto, u takozvanom bandu, znaèi u režimu proizvodnje koji je kontinuiran tokom 24 sata. »To Crnoj Gori ne treba, veæ više struje danju, a manje noæu. I ako ERS proda ono što hoæe, onda Crna Gora ima problem šta sa noænim viškovima«, objasnio je Hamoviæ. »Otuda se samo ponekad dešava da se to idealno složi«. On je podsjetio da EFT godinama ispruèuje struju Crnoj Gori, ali nije jedini isporuèilac. Crna Gora je od 2000. godine do sada EFT-u za struju platila 71 milion USD i 202 miliona EUR. Na pitanje da li treba prodavati izvore elektriène energije, Hamoviæ je odgovorio da treba, ali razmisliti kad i u kojem stanju. »Bila je dobra ideja da se povežu Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP) i Termoelektrana Pljevlja, kao naèin da se pomogne podgorièkoj fabrici jer æe se sa ovim cijenama struje udaviti«, smatra Hamoviæ. On ne vidi dugoroènu perspektivu aluminijske industrije u jugoistoènoj Evropi, jer analize EFT-a pokazuju dugoroèan trend poveæanja cijena struje uz povremene oscilacije. Razlozi su, kako je naveo, izmeðu ostalih, to što se nuklearke u mnogim zemljama više ne grade, termoelektrane imaju problem sa zagaðenjem atmosfere, »velike hidroelektrane su Buk Bijela«, dok vjetroelektarne moraju imati rezervu za sluèaj da nema vjetra. »Da sam vlasnik KAP-a pitao bih se zašto da pretvaram struju u aluminijum kada je mogu prodati«, kazao je Hamoviæ. On je poruèio da ipak ne treba žuriti sa prodajom energetskih izvora veæ sve dobro »upakovati i prepakovati«. Za njega je dobar model džoint venèer /joint venture/ sa stranom kompanijom, kao u Termolektrani Gacko gdje je partner ERS èeški ÈEZ. Za EFT je, kako je kazao, Buk Bijela propuštena šansa, a »možda i nije«. »Vidjeæemo šta æe buduænost donijeti«, rekao je Hamoviæ. Buk Bijelu su trebali zajedno da grade Republika Srpska i Crna Gora, a glavni favorit za taj posao bio je EFT. Izgradnji su se, meðutim, usprotivile ekološke organizacije iz Crne Gore, jer je bilo predviðeno potapanje jednog dijela kanjona Tare i u Skupštini je usvojena Deklaracija o zaštiti te rijeke. Hamoviæ smatra da je problem što su o tome raspravljali nestruènjaci, umjesto da je napravljena ozbiljna ekološka studija. »Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) bila je spremna dati ne kredit, veæ grant za izradu te studije. Razgovarao sam i sa crnogorskim politièarima i oni su pokazali spremnost da to urade«, rekao je Hamoviæ. Prema njegovim rijeèima, idealno bi bilo da studiju naruèe EPCG i ERS. EFT dvije treæine struje prodaje u Evropskoj uniji (EU) i godišnje fakturiše 15 teravat sati struje, tri puta više od potrošnje u Crnoj Gori. Hamoviæ kaže da se prašina oko njegovog poslovanja podigla samo na prostoru bivše Jugoslavije. »To je naš mentalitet. Da sam Englez ne bi bilo prašine«, konstatovao je Hamoviæ. Poslovanje EFT-a istraživala je britanska Kancelarija za teške prevare (SFO) u vezi sa otkupom potraživanja ERS od EPCG i voðena je tri godine ali optužnica nije podignuta, jer, prema rijeèima Hamoviæa, zatvorena je nakon što je priložio svu dokumentaciju. »EPCG je dugovala ozbiljan iznos ERS i ponudio sam crnogorskoj kompaniji beskamatni kredit da bi izmirila dugove. S druge strane, rekao sam predstavnicima ERS da æu dati kredit EPCG uz uslov da oni pristanu da izmirim obaveze prema firmama koje su iskopavale ugalj, odnosno podizvoðaèima«, objasnio je Hamoviæ. Podizvoðaèima je, kako je dodao, ponudio da plati dugove ERS uz ozbiljan diskont. »Taj diskont bio je veæi nego kamata koju sam izgubio u Crnoj Gori«, rekao je Hamoviæ. Istragu protiv EFT-a zatražio je tadašnji visoki predstavnik meðunarodne zajednice za BiH, Pedi Ešdaun /Paddy Ashdown/, jer, kako tvrdi Hamoviæ, »arogantnom Englezu« je bilo sumnjivo da neko ko se preziva na »iæ« porijeklom sa Žabljaka trguje sa strujom izmeðu Crne Gore i BiH. »Ešdaun je previše arogantna osoba. Stranci koji kod nas dolaze u stvari su treæerazredni kvalitet ljudi sa predrasudama da je sve ovdje sumnjivo«, zakljuèio je Hamoviæ. (kraj) bvm