Podgorica, (MINA) – Hapšenja u Budvi, koja je danas sprovela crnogorska policija, dio su redovnih aktivnosti tužilaštva, obznanjenih nakon su se stekli uslovi za to, ocijenio je veèeras premijer Milo Ðukanoviæ. „Ne mislim da se budvanski sluèaj desio senzacionalno danas, nego da su se nakon svih tih radnji, koje su sprovedene, stvorili uslovi za postupanje tužilaštva. Ne mislim da postoji neki veæi broj navodno krupnih sluèajeva koje se obraðuju i drže u nekim fiokama, pa æe u nekom tajmingu biti lansirani“, kazao je Ðukanoviæ Televiziji IN. Policija je ranije danas, po nalogu Vrhovnog državnog tužilaštva, uhapsila deset osoba, meðu kojima su predsjednik i potpredsjednik Skupštine Opštine Budve, Rajko Kuljaèa i Dragan Maroviæ. Ðukanoviæ je negirao i da je njegov motiv da se povuèe s premijerske funkcije bio da bi nekom drugom prepustio obraèun s kriminalom, ali i primjenu vladavine prava. „Ne, to definitivno nije bio motiv. Vjerujte, da apsolutno imam svijest da æe iz dana u dan snažiti vladavina prava. Sa bilo kog mjesta gdje sam radio pokušavao sam da dam doprinos tome, uvjeren da je to doprinos stabilnosti Crne Gore, njenog demokratskog i ekonomskog razvoja“, kazao je on. Ðukanoviæ ne misli da je do sada izostala vladavina prava, pa da bi sada trebalo da poène. “Mislim da se taj proces kontinuirano razvija i da æe on, kao i sve drugo što radimo u Crnoj Gori, poprimiti izraz efektivnije društvene akcije“, naveo je on. On je negirao i da je bilo pritisaka na njega da se povuèe, navodeæi da za 20 godina nikada niko nije, osim u jednom sluèaju, sa njim razgovarao „jezikom pritisaka“. Ðukanoviæ je objasnio da je to bio Havijer Solana, èiji je pritisak dobio adekvatan odgovor, nakon kojega se nikada nije dogodilo tako nešto. „Mislim da o pritiscima govore ljudi koji su inferiorni, koji su obilježeni duhom balkanske provincije, koji uvijek oèekuju da dobiju instrukcije o svojim postupanjima sa strane, bilo iz Beograda ili Brisela. Ja nijesam od tih ljudi“, dodao je on, pojašnjavajuæi da su o pritiscima na njega govorili njegovi politièki protivnici. Ðukanoviæ je negirao i da je potpredsjednik vlade Svetozar Maroviæ otišao pod pritiskom. „Otišao je zato što je htio, a ne morao“. Upitan kako æe komunicirati sa buduæim premijerom Igorom Lukšiæem - zahtjevima ili savjetima, Ðukanoviæ je odgovorio da æe to iskljuèivo biti savjeti, ako ih Lukšiæ bude tražio. „Ja se ne razmeæem svojim savjetodavnim uslugama, èak ni svojim prijateljima“, kazao je on. Ðukanoviæ ne vjeruje da su personalne promjene u sastavu Vlade, koje je predložio Lukšiæ, njegov pokušaj da se otkloni od spekulacija javnosti da æe raditi ono što mu bivši premijer kaže. „Ne vjerujem da su to motivi Lukšiæa. Dobro ga znam, mislim da je on dovoljno zreo i samosvestan da nema potrebu da takvim manifestacijama naglašava integritet koji je neupitan. Mislim da je u pitanju elementarno pravo i potreba da formirate tim za koji vjerujete da æe najbolje odgovoriti onome što su kljuèni zadaci u narednom periodu“, rekao je on. Ðukanoviæ je negirao da ostaje predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) da bi obezbjedio podršku Lukšiæevoj Vladi. Ðukanoviæ je rekao da je izvjesno da æe ostati predsjednik DPS do kongresa stranke, koji æe biti na proljeæe naredne godine.“Ako takav stav vrha partije bude ja æu biti na èelu i poslije toga“, naveo je on. Ðukanoviæ nije mogao direktno da odgovori da li bi u Skupštini ili na referendumu trebalo odluèiti da li Crna Gora treba da uðe u NATO. Ðukanoviæ je ubijeðen da bi uèlanjenje u NATO, ako bi se sada organizovalo izjašnjavanje o tome, dobilo veæinu. On je rekao da je više razloga zašto Crna Gora i Kosovo nijesu dosad razmijenili ambasadore, dodajuæi da je meðu njima više politièkih, ali i ekonomskih razloga. Na to je, kako je kazao, uticala i politièka situacija na Kosovu. Ðukanoviæ smatra da se u narednoj godini otvaraju uslovi da se desi i razmjena ambasadora s Kosovom. (kraj) del