Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Hidroelektrana (HE) Trebišnjica spremna je da odmah poène da plaæa naknadu Crnoj Gori za korišæenje Bileækog jezera, pa èak i u prethodnom periodu, saopšteno je iz crnogorske Vlade. U Informaciji o Predlogu sporazuma o naknadama za korišæenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje elektriène energije, koju je razmatrala Vlada, navedeno je da je HE Trebišnjica spremna da plaæa naknadu poèev od donošenja Zakona o naknadama za korišæenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje elektriène energije Republike Srpske (RS) iz 2003. godine. Predsjednik Opštine Nikšiæ je 10. juna ove godine dostavio Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Predlog sporazuma o naknadama za korišæenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje elektriène energije. Njime se predviða da Opština Nikšiæ i HE Trebišnjica regulišu obaveze u vezi sa plaæanjem naknade za korišæenje Bileækog jezera po osnovu Zakona o naknadama za korišæenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje elektriène energije RS. Zatraženo je da Ministarstvo Predlog sporazuma proslijedi Vladi uz oèekivanje da æe Vlada dati saglasnost da Opština Nikšiæ zakljuèi Sporazum, na osnovu koga bi previðena sredstva po osnovu naknade bila direktno uplaæivana u budžet Opštine Nikšiæ. Iz Ministarstva podsjeæaju da se radi o jednom od više do sada neriješenih pitanja u odnosima sa BiH u dijelu koji se odnosi na korišæenje hidroenergetskog potencijala sliva rijeke Trebišnjice. Do neriješenih odnosa je došlo izgradnjom i puštanjem u rad hidroelektrane Grnèarevo (HE Trebinje I) 1967. godine, koja je sagraðena i na teritoriji Crne Gore - potapanjem dijela njene teritorije zbog potreba hidroakumulacije Grnèarevo, poznate sada kao Bileæko jezero, bez saglasnosti Skupštine Socijalistièke Republike Crne Gore, koja je bila obavezna. Po tom osnovu, po meðunarodnom pravu, Crna Gora ima pravo na kompenzaciju, a to znaèi i na uèešæe u proizvedenoj elektriènoj energiji srazmjerno kolièini vode, kojom se Bileæko jezero puni sa teritorije Crne Gore, a najmanje srazmjerno površini njene teritorije u ukupnoj površini jezera, a takoðe i na naknade koje se uobièajeno plaæaju po tom osnovu kako u Crnoj Gori tako i u Republici Srpskoj. Predviðeni put u rješavanju tih pitanja je zakljuèivanje meðusobnog sporazuma ili ugovora o upravljanju vodama od zajednièkog interesa kao krovnog pravnog dokumenta izmeðu Crne Gore i BiH. Za zakljuèivanje takvog ugovora prvi put Bosna i Hercegovina je pokrenula inicijativu 2004. godine preko državne zajednice Srbija i Crna Gora, a drugi put Notom Ministarstva vanjskih poslova 19. aprila 2010. godine, preko Ambasade Crne Gore u Sarajevu. »Oba puta Vlada Crne Gore je ozbiljno shvatila pokrenute inicijative - utvrdila prvi put platformu, a drugi put osnove za pregovore, formirala timove za pregovore, a drugi put i svoj nacrt ugovora koji treba zakljuèiti i o tome preko Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore diplomatskim putem obavijestila BiH, tražeæi i prvom i drugom prilikom da BiH kao podnosilac inicijative zakaže prvi sastanak ovlašæenih predstavnika dvije država, ali bez uspjeha«, navedeno je u Informaciji. U vezi sa svim tim, kako se dodaje, Ministarstvo nema nikakvu povratnu informaciju. Za zakljuèivanje ugovora æe, kako smatraju u Vladi, biti potrebno još puno vremena. Radi se, kako je objašnjeno, o plaæanju nespornog dijela obaveza po osnovu korišæenja Bileækog jezera za proizvodnju elektriène energije, koja se na odreðeni naèin plaæala i za vrijeme trajanja zajednièke države do 1992. godine. Zbog toga se, kako su kazali iz Vlade, nameæa potreba da se naðe naèin da se predmetna obaveza realizuje kao privremeno rješenje do konaènog rješavanja svih pitanja od znaèaja za èinjenicu izgradnje i funkcionisanja HE Trebinje I. (kraj) bvm