Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Hipotekarna banka pokušaæe ove godine da afirmiše poslove sa stanovništvom, koje su do sada, u smanjenom obimu zbog problema u poslovanju, obavljale samo njene filijale u Kotoru i Baru, najavio je generalni direktor Toma Jovoviæ. On je saopštio da æe u afirmaciju ove vrste poslova, osim pomenutih i filijale Hipotekarne banke u Podgorici, biti ukljuèeni i šalteri u Herceg Novom, Budvi, Cetinju, Nikšiæu i Bijelom Polju. "Planovi za ovu godinu, u osnovi, sublimiraju aktivnosti za potpunu konsolidaciju banke, odnosno sanaciju riziène aktive kroz naplatu otpisanih i potraživanja od velikih dužnika, steèene imovine i akcija kod drugih, kao i stvaranje osnove za dalji razvoj", rekao je Jovoviæ u intervjuu agenciji Mina-business. Hipotekarna banka je, prema njegovim rijeèima, cijelu jednu deceniju bila prepoznatljiva po uspješnosti poslovanja, jer joj je prinos na kapital bio znatno veæi nego svih ostalih crnogorskih banaka. "Na žalost, problemi u poslovanju u 2003., a posebno u prošloj godini, zaustavili su uspješan trend. Ako se uopšte može govoriti o nekim znaèajnim prošlogodišnjim rezultatima, onda je to, prije svega, potpuna identifikacija problema u poslovanju, zaustavljanje negativnih tendencija i preduzimanje mjera za konsolidaciju stanja", ocijenio je Jovoviæ. On je dodao da je saniranjem likvidnosti stvorena pretpostavka za normalan rad klijenata Banke, zasutavljen njihov prelazak u druge, oživjela kreditna aktivnost i intenzivirana naplata potraživanja. "Jednom rijeèju, vraæeno je povjerenje u Banku, pa bi se moglo konstatovati da su uspješno prebroðeni problemi koji su kulminirali sredinom prošle godine", kazao je Jovoviæ, dodajuæi da ne treba zaboraviti da je za punu konsolidaciju potrebno uraditi još mnogo, kao i da to zahtijeva strpljenje, vrijeme i, posebno, znanje. Crnogorski bankarski sistem je, prema njegovim rijeèima, zahvaljujuæi kvalitetnom Zakonu o bankama, u infrastrukturnom smislu najorganizovaniji u ukupnom privrednom ambijentu. Izraziti i neadekvatno riješeni problemi, smatra Jovoviæ, odnose se na neadekvatnu zaštitu od rizika u poslovanju, osnovnog problema u politici plasmana. "Zakonodavna infrastruktura još štiti dužnika, èime su, kroz kategorizaciju rirzika, banke izložene gubicima koji se moraju pokrivati visokim kamatama i tarifama za bankarske usluge", upozorio je on. Promjena vlasnika u nekim crnogorskim bankama, kako oèekuje, trebalo bi da poboljša kvalitet njihovih usluga. "Kvalitativan pomak posebno treba oèekivati ako je u pitanju strateški partner iz inostranstva, koji može da ponudi šire dijapazone usluga i veæi dotok svježeg novca, što bi imalo za posljedicu mnogo veæe efekte u poslovanju i superiornost u konkurentskom smislu", smatra Jovoviæ. (kraj) anf/dmc