Podgorica, (MINA) - Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za ženska prava (CŽP) ponovo su danas apelovali na Vladu da povuče Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) iz skupštinske procedure i otvori prostor za stručnu i javnu raspravu do jesenjeg zasijedanja Skupštine.

Te nevladine organizacije (NVO), u pismu premijeru Milojku Spajiću, navele su da taj zakon predstavlja ekstreman rizik po ljudska prava građana i građanki, i da ga potrebno usaglasiti sa međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima koji obavezuju Crnu Goru.

"Imajući u vidu da se nalazimo u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU) i da je primjena evropskih standarda i najboljih praksi u oblasti ljudskih prava jedan od ključnih uslov za to, apelujemo da Evropskoj komisiji omogućite da izvrši temeljnu analizu predloženih zakonskih rješenja", kaže se u pismu.

Navodi se da je o nacrtu Predloga obaviještena i Specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija o pravu na privatnost i apeluje na Vladu da sačekaju i njeno mišljenje. 

Ocjenjuje se da opšti interes bezbjednosti građana i građanki od ugrožavanja njihovih prava nalaže da se ostavi prostor za ocjene međunarodnih stručnjaka o zaštiti prava na privatnost od službe državne bezbjednosti.

NVO su pohvalile volju da se njihove primjedbe donekle uvaže i podsjeća da je Vlada usvojila amandmane na predlog zakona o ANB-u na elektronskoj sjednici.

Ukazuje se da je u odnosu na ovlašćenje ANB da bez sudske odluke pristupa podacima iz pisanih i elektronskih evidencija državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, pravnih lica i drugih subjekata, vraćeno rješenje, po kojem su za ovaj pristup potrebni pisani sporazum i saglasnost 
Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).

Ipak u HRA, CGO i CŽP smatraju da je trebalo usvojiti preporuka Komiteta za ljudska prava iz aprila 2025. godine i predvidjeti sudski nadzor nad primjenom ovog ovlašćenja, koji je jedini primjeren.

"Insistiranjem na postojećem rješenju, službenicima ANB-a se daju veća ovlašćenja od onih koja imaju državni tužioci, odnosno policijski službenici dok izviđaju osnove sumnje da su izvršena vrlo određena krivična djela, naspram neodređenog sprečavanja ugrožavanja nacionalne bezbjednosti, što radi ANB", kaže se u pismu.

Ističe se da je u odnosu na tajno prikupljanje podataka o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije predviđeno da je sudska odluka potrebna za podatke o saobraćaju u elektronskoj komunikaciji i neuspješnom uspostavljanju komunikacija i međunarodne telekomunikacione veze.

Navodi se da sudski nadzor nije predviđen za podatke o lokaciji u elektronskoj komunikaciji koja se odnosi na korisnika.

"Iako je pohvalna težnja da se ovo ovlašćenje bar djelimično podvrgne sudskoj kontroli, zanemareno je da je Ustavni sud, 2014. godine, utvrdio da je neustavna odredba Zakonika o krivičnom postupku po kojoj je policija bez naredbe suda od pružaoca telekomunikacionih usluga pribavljala tzv. telefonske listinge, i zaključio da i podaci o lokaciji spadaju u zaštićeno pravo na privatnost prepiske, koje treba podvrći sudskoj kontroli", upozoravaju iz ovih NVO.

One su kazale da se u amandmanu četiri propisuje da ANB, ako ne može da pribavi podatke pregledom informaciono-komunikacionih sistema državnih i lokalnih organa i pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja to može učiniti pregledom tih istih sistema, uz prethodnu sudsku odluku.

"Ovakve greške nijesu dozvoljene kada se radi o normiranju mjera koje duboko zadiru u pravo na privatnost i kada se propisuju ovlašćenja bezbjednosnim službama. Zbog toga izmjene zakona 
zahtijevaju maksimalnu preciznost, pažnju i sveobuhvatnu stručnu provjeru prije usvajanja", navodi se u pismu.

U HRA, CGO i CŽP smatraju da posebnu pažnju treba posvetiti i načinu uništavanja svih podataka koje ANB prikupi, a koji se pokažu nepotrebnima za eventualno vođenje krivičnog postupka.

Te NVO ističu i neopravdan izostanak izvještavanja o radu Agencije u odnosu na druge državne organe, i neopravdano izdvajanje ANB iz sistema javnih nabavki.

"Upravo zbog navedenog, još jednom apelujemo da povučete Predlog zakona i time pokažete spremnost da se pitanja nacionalne bezbjednosti rješavaju u skladu sa ustavnim principima, međunarodnim obavezama i standardima zaštite ljudskih prava", ističe se u pismu Spajiću.