Zagreb, (MINA) – Hrvatska je od danas zvanièno 28. èlanica Evropske unije (EU). Tim povodom, u nedjelju veèe na zagrbaèkom trgu bana Jelaèiæa organizovana je proslava, na kojoj su hrvatski državni vrh i evropski zvaniènici poruèili da je rijeè o istorijskom danu za Hrvatsku, ali i za EU. Taèno u ponoæ, uz vatromet, Hrvati i brojni gosti, meðu kojima 170 visokih zvanica iz inostransrva, slavili su ulazak Hrvatske u evropsku porodicu naroda. Predsjednici Evropskog savjeta Herman van Rompej i Evropske komisije Žoze Manuel Barozo poželjeli su dobrodošlicu Hrvatskoj. Rompej je, podsjetio na njene nove odgovornosti prema regionu. "U novijoj istoriji Zapadnog Balkana ulazak vaše zemlje prdstavlja prekretnicu na putu prema zajednièkoj buduænosti. Predstavlja život u zajedništvu, u miru i blagostanju. Proteklih ste mjeseci zajedno sa Slovenijom hrabro prebrodili prepreke, a tako je bilo i sa BiH. Na tom istom putu Beograd i Priština takoðe su postigli istorijski sporazum. Vjerujem da æe biti još pozitivnih koraka", rekao je Rompej. Barozo je poruèio da je Hrvatska postala potpuno demokratska zemlja u kojoj se poštuju temeljna prava i vladavina zakona i da zbog toga ima pravo na sve pogodnosti koje EU može da joj pruži, prenose mediji iz regiona. Hrvatski predsjednik Ivo Josipoviæ kazao je da graðani te države dijele vrijednosti sa ostalim Evropljanima, navodeæi da su najvažnije od njih sloboda i mir. "EU je nastala kao antiratni projekat i razvila se u simbol mira i saradnje. Ona je jemstvo mira i sigurnosti za sve koji u njoj žive. Zato, želimo da Evropa ne stane na našim granicama. Neka je otvorena svim zemljama i ljudima dobre volje, svima koji žele da s drugima u miru i slobodi podijele evropski san i evropsku buduænost", poruèio je on. Hrvatski premijer Zoran Milanoviæ je poželio da “hrvatska posebnost bude prepoznata u evropskoj raznolikosti” i kao primjere te posebnosti naveo imena najpoznatijih Hrvata ikad, na prvom mjestu navodeæi Nikolu Teslu. "Na nama je da pružimo ruku zemljama iz regiona u što bržem usvajanju evropskih kriterijuma. S tim zemljama i narodima povezuju nas neraskidive spone meðu kojima je najuzvišnije zajedništvo u antifašistièkoj borbi tokom Drugog svjetskog rata. Povezuje nas privrženost vrijednostima solidarnosti i solidarstva koje želimo da još snažnije utisnemo u temeljni koncept EU", rekao je on. Predsjedavanje Unijom od Irske u ponoæ je preuzela Litvanija. “Hrvatska i Litvanija, košarkaške zemlje, znaju koliko je znaèajan èlan tima”, rekla je litvanska predsednica, i poklonila “dres EU” Josipoviæu. Hrvatska je nakon Slovenija druga država bivše SFRJ koja je postala èlanica EU. Nakon ponoæi sveèano su podignute plave zastave sa zlatnim zvijezdama na graniènim prelazima ka zemljama Zapadnog Balkana. Sveèanosti u Zagrebu prisustvovali su crnogorski predsjednik i premijer Milo Ðukanoviæ i Filip Vujanoviæ. U delegaciji Vlade Crne Gore bili su i potpredsjednik i ministar vanjskih poslova Igor Lukšiæ i savjetnici premijera Milan Roæen i Nebojša Kaluðeroviæ. Hrvatska se 2003. godine, prijavila za èlanstvo u EU, a Evropska komisija ju je preporuèila za kandidata poèetkom 2004. godine. Zvanièni Zagreb je pregovore trebalo da poène u maju 2005. godine, ali je Evropski savjet odgodio pregovore zbog stava suda u Hagu o nedovoljnoj saradnji Hrvatske s tim organom. Odgoðeni pregovori poèeli su 3. oktobra 2005. godine. Prije poèetka pregovora EU s Hrvatskom, pravna tekovina EU podijeljena je na 35 poglavlja, što je èetiri više od dotad uobièajenih 31. Zvanièni Zagreb je sva poglavlja zatvorio sredinom 2011. godine, a Ugovor o pristupanju Hrvatske EU potpisan je iste godine. Referendum o pristupanju Hrvatske EU održan je 2012. godine, a ulazak te zemlje u Uniju podržalo je 66 odsto njenih graðana. (kraj) mib