Zagreb, (MINA-BUSINESS) - Hrvatske kompanije zauzimaju tri prva mjesta na listi od deset najveæih preduzeæa prema tržišnoj kapitalizaciji u bivšoj Jugoslaviji. S najveæom kapitalizacijom prva je Zagrebaèka banka (ZABA) sa 5,857 milijardi EUR, na drugom, Privredna banka Zagreb (PBZ), sa 5,164 milijarde, a na treæem naftna kompanija Ina sa 4,548 milijardi EUR. Na šestom mjestu je posljednja od èetiri hrvatske kompanije meðu prvih deset, nekadašnji ponos hrvatske farmaceutske industrije, Pliva, sa tržišnom kapitalizacijom od 2,12 milijardi EUR, piše Poslovni dnevnik. Na èetvrtom mjestu je slovenaèki farmaceut Krka, koji je za gotovo pedeset odsto veæi prema tržišnoj kapitalizaciji od Plive, sa 3,48 milijardi EUR. Na petom mjestu je još jedna slovenaèka kompanija, Telekom Slovenije, èija je vrijednost na Ljubljanskoj berzi prije nekoliko dana iznosila 2,93 milijarde EUR. Srpska kompanija, Komercijalna banka Beograd, je na sedmom mjestu sa 1,36 milijardi EUR tržišne kapitalizacije. Na osmom i devetom mjestu ponovo su dvije slovenaèke kompanije, i to naftaš Petrol sa 1,46 milijardi EUR i trgovaèki lanac Mercator sa 1,32 milijarde tržišne kapitalizacije. Na posljednjem desetom mjestu je niška AIK banka, inaèe jedna od najlikvidnijih dionica Beogradske berze, s tržišnom kapitalizacijom od 0,94 milijarde EUR. Meðu prvih deset kompanija najviše je dionica bankarskog sektora, i to po dvije hrvatske i srpske banke, od kojih su tri u stranom vlasništvu. ZABA i PBZ su u veæinskom vlasništvu italijanskih bankarskih grupacija UniCredit i Banca IntesaSanpaolo, a u AIK banci najveæi udio, nešto veæi od dvadeset odsto ima grèka ATE banka. Zanimljivo je da je od deset najveæih kompanija èak sedam u veæinskom vlasništvu domaæih investitora ili države. Gledajuæi ovogodišnje rezultate deset najveæih, najsnažniji je rast ostvarila AIK banka èije su dionice ove godine uzletjele èak 88,3 odsto, a slijedi je Komercijalna banka sa 73 odsto rasta vrijednosti. Meðu slovenaèkim kompanijama je ove godine najbolje rezultate ostvario Mercator èije su dionice porasle 64,9 odsto, a najsporije su rasle dionice Krke, tek 24,17 odsto. Meðu hrvatskim blue chipovima dominirao je PBZ sa rastom cijene od visokih 76 odsto, a slijedi Zagrebaèka banka sa 64 odsto plusa. Nakon korekcije cijena dionica, Ina je ove godine zaokružila rast na 33,1 odsto. S obzirom na nedavno Barrovo preuzimanje, ne èudi što najmršavije rezultate ima Pliva èija se cijena nije mijenjala - 820 kuna. Zbog i dalje stroge kontrole države nad slovenaèkim bankarskim sektorom banaka na Ljubljanskoj berzi gotovo da nema, ali oèekuje se da æe se bez problema meðu prvih deset najveæih kompanija u regiji naæi Nova ljubljanska. Na Zagrebaèku berzu uskoro stiže Magma, a mnogi ulagaèi priželjkuju najavljivanu kotaciju dionica Atlantic grupe i Agrokora, kompanije koja bi sigurno ušla meðu deset najveæih u regiji. Na jesen æe se na berzi naæi dionice HT-a, a 2008. vjerovatno i HEP-a. Analitièar ljubljanske brokerske kuæe "Medvešek Pušnik", Branko Železnik smatra da su najprimamljivija velika izlistavanja koja ove godine možemo oèekivati na tržištima u regiji Elektroprivreda Srbije i HT-a. Najatraktivniji je sektor energetike i telekomunikacija. "Na žalost, privatizacija energetskog sektora u Sloveniji ne može se uskoro oèekivati", smatra Železnik i dodaje kako je Slovenija u ovom kontekstu negativan primjer jer neke velike kompanije kao što je Perutnina Ptuj vjerovatno nikad neæe na berzu. (kraj) bvm