Podgorica, (MINA) - Zaštitnicima prava pacijenata u prošloj godini podnesene su 564 pritužbe koje su se, kao i prethodnih godina, najviše odnosile na postupke zdravstvenih radnika ili saradnika, dužinu èekanja na usluge i organizaciju rada zdravstvenih službi. Sve javne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori su krajem 2010. godine imenovale zaštitnike prava pacijenata, koji su poèeli sa radom u januaru naredne godine, a njihova imena, brojevi telefona i e-mail adrese nalaze se na web stranicama Ministarstva zdravlja i javnih zdravstvenih ustanova (JZU). Iz Ministarstva su agenciji MINA kazali da direktori JZU tom resoru podnose redovne kvartalne i godišnje izvještaje o podnijetim prigovorima pacijenata. Direktor Direktorata za unaprejðenje i kontrolu kvaliteta, Sanja Simoviæ, pojasnila je da su Ministarstvu do kraja decembra dostavljeni podaci za prvih devet mjeseci protekle godine. “Zaštitnicima prava pacijenata su za prvih devet mjeseci 2014. godine, podnešena 564 prigovora, koji su se najveæim dijelom odnosili na postupke zdravstvenih radnika ili saradnika, dužinu èekanja na zdravstvene usluge, organizaciju rada zdravstvenih službi. Direktno Ministarstvu podnijeto je oko 140 prigovora”, kazala je Simoviæ. Prema njenim rijeèima, u tom resoru su uradili detaljnu analizu prigovora u prethodne dvije godine. “Detaljnom analizom, 2013. uporedo sa 2012. godinom, utvrðeno je da se najveæi broj prigovora (35 odsto u 2013. i 40 odsto u 2012.) odnosi na postupak zdravstvenih radnika ili saradnika, slijede prigovori koji se odnose na organizaciju zdravstvene službe sa (21 odsto u 2013. i 15 odsto u 2012.), dok je vrijeme èekanja na zdravstvene usluge (16 odsto u 2013. i 18 odsto u 2012. godini) na treæem mjestu”, navela je Simoviæ. Ona je pojasnila da je analiza prigovora pacijenata, kako na nivou zdravstvene ustanove tako i na nacionalnom, mehanizam za unaprjeðenje ostvarivanja prava pacijenata, postizanje veæe dostupnosti i efikasnosti u zdravstvenim uslugama. Prigovorom pacijenata, kako je navela, zdravstvene ustanove uoèavaju moguæe slabe taèke u svakodnevnom radu, i pomoæ su u njihovom kontinuiranom rješavanju. “Ministarstvo je, u cilju unaprjeðenja kvaliteta zdravstvene zaštite, a na osnovu zakljuèka da se najèešæi prigovori odnose na postupak zdravstvenih radnika ili saradnika, organizovalo edukativnu radionicu ‘Jaèanje vještina zaštitnika prava pacijenata’, za sve zaštitnike i èlanove komisija za kvalitet zdravstvenih ustanova”, kazala je Simoviæ. Ona je dodala da su na radionici uèestvovali i predstavnici CAZAS-a i Udruženja Roditelji, kao i Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore. “Edukaciju je prošlo oko 70 uèesnika iz svih zdravstvenih ustanova, a akcenat je na jaèanju vještina komunikacije i medijacije, koje treba da omoguæe zaštitnicima bolju komunikaciju sa pacijentima koji imaju prigovor i efikasnije rješavanje podnesenog prigovora”, precizirala je Simoviæ Ona je kazala da se prigovori koje pacijenti direktno upuæuju u Ministarstvo, prosljeðuju zdravstvenim ustanovama na koje se odnose. “Prigovori za koje je to neophodno se prosljeðuju na dalje postupanje Ljekarskoj komori Crne Gore i nadležnim institucijama sistema”, kazala je Simoviæ. Prema njenim rijeèima, cilj radionice je bio i osnaživanje zaštitnika prava pacijenata i preuzimanje aktivne uloge na stvaranju “klime” povjerenja u zaštitnika prava pacijenata, menadžment zdravstvene ustanove, zdravstvene radnike i saradnike putem njihovih medijskih nastupa, a u cilju popularisanja prigovora pacijenta. “Edukacija zaposlenih u odgovarajuæoj zdravstvenoj ustanovi o znaèaju institucije zaštitnika prava pacijenata i prigovora, upoznavanje zaposlenih sa rezultatima analize prigovora na nivou a zdravstvene ustanove, jedan je od naèina zajednièkog rješavanja prepoznatih slabosti u odgovarajuæoj ustanovi”, smatraju u Ministarstvu. Iz tog resora su poruèili da je rad na upoznavanju pacijenata sa njihovim pravima, naèinima ostvarivanja i zaštite tih perava, kontinuiran i zadatak je svih zaposlenih u sistemu. “Za ovu godinu je planirano angažovanje Ministarstva, zdravstvenih institucija, zdravstvenih radnika, kao i NVO i medija, u cilju podizanja svijesti graðana o znaèaju dobrog informisanja o pravima pacijenata u svim oblastima zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja”, kazala je Simoviæ. Zakon o pravima pacijenata propisuje da pacijent, kome je uskraæeno pravo na zdravstvenu zaštitu, odnosno nije zadovoljan zdravstvenom uslugom ili postupkom zdravstvenog ili drugog radnika, može podnijeti prigovor direktoru JZU ili Zaštitniku prava. Po prigovoru pacijenta direktor ili zaštitnik prava pacijenata odmah, a najkasnije u roku od tri dana od podnošenja prigovora, utvrðuje sve okolnosti i bitne èinjenice u vezi sa navodima iznijetim u prigovoru i o tome obavještava podnosioca prigovora. Pacijent koji je nezadovoljan nalazom po prigovoru može se obratiti zdravstvenoj inspekciji, u skladu sa zakonom. U Mistarstvu smatraju da je poveæan broj prigovora pacijenata koji su se odnosili na javne zdravstvene ustanove u 2013. godini u odnosu na prethodnu za 32 odsto, rezultat aktivnosti na boljoj informisanosti pacijenata i unaprjeðenju rada zaštitnika. Iz tog resora su poruèili da je preuzimanje aktivne uloge zdravstvenih ustanova na medijskom popularisanju znaèaja dobro informisanog pacijenta, znaèaju prigovora i upoznavanju svih graðana sa pravima pacijenata znaèajno. Kako se navodi, samo pacijent koji je dobro informisan, može aktivno i efektivno da uèestvuje u ostvarivanju prava i da svojim uèešæem doprinosi kvalitetu zdravstvenih usluga, unaprjeðenju partnerskog odnosa izmeðu pacijenta i zdravstvenog radnika, zadovoljstvu i bezbjednosti. “Aktivno uèešæe pacijenta ukljuèuje i njegov prigovor koji se smatra za dobar alat u rukama menadžmenta zdravstvene ustanove, jer predstavlja izvor informacija o funkcionisanju zdravstvenih službi ustanove i putokaz za unaprjeðivanje kvaliteta u njima”, zakljuèila je Simoviæ. (kraj) gop/isf