Podgorica, (MINA-BUSINESS) - U Crnoj Gori je prošle godine steèaj uveden u 350 preduzeæa, a u ovoj takvu sudbinu može oèekivati i Kombinat aluminijuma (KAP), saopštio je predsjednik Privrednog suda u Podgorici, Dragan Rakoèeviæ. “Sa aspekta potraživanja, na bazi mojih informacija, koje se tièu nenaplaæenih potraživanja iz Elektroprivrede i tako dalje, postoji realna prijetnja, ako se ne naðe neko drugo rješenje, da neko od povjerilaca posegne za steèajem kao krajnje rješenje za taj dužnièko povjerilaèki odnos”, kazao je Rakoèeviæ Atlas televiziji. On je podsjetio da je roèište za uvoðenje steèaja u nikšiæke Rudnike boksita, kojima, kao i KAP-om upravlja ruska Centralno-evropska aluminijumska kompanija (CEAC), zakazano za 24. januar. Zahtjev za steèaj u Boksitima podinijela je Crnogorska komercijalna banka, zbog duga od oko 1,59 miliona EUR. Prošle godine je uvedeno 350 steèajeva, kaže Rakoèeviæ, navodeæi da je to na istom nivou kao u prethodne èetiri godine. Iznos zbog koga se pokreæe steèajni postupak nije relevantan. „Prošle godine smo imali veliki broj steèajeva, pokrenute za relativno male iznose, ali kasnije u postupku prijavljivanja se prijave banke sa svojim potraživanjima od nekoliko miliona”, naveo je Rakoèevoæ. Prema zakonu, steèaj se može pokrenuti samo na zahtjev povjerioca, pa predlog Centralne banke o uvoðenju automatskog steèaja za oko sedam hiljada preduzeæa koja su u blokadi duže od tri godine, Rakoèeviæ ocjenjuje kao dobar i zakonit. „Da se sudovima ostavi primjeran rok da se ovaj postupak može sprovesti. Šta bi znaèilo da se sudovi za dva ti èetiri mjeseca od kad zakon stupi na snagu zatrpaju sa 12 hiljada predmeta, to je samo izmiještanje problema iz jedne institucije u drugu bez adekvatnog rješenja“, smatra Rakoèeviæ. Da bi se sprijeèili vlasnici preduzeæa u blokadi da otvaraju nove firme i nastavljaju poslovanje, prema rijeèima Rakoèeviæa, potrebno je izmijeniti Zakon o privrednim društvima, koji nema odredbe kojima bi se mogle sankcionisati ovakve zloupotrebe. Rakoèeviæ predlaže da se uvede obaveza naknade štete, a osim krivièno pravne odgovornosti lièno, kao i privrednog subjekta, takvim pojedincima koji otvaraju nova, a veæ imaju preduzeæa sa blokiranim raèunima, treba zabraniti obavljanje privredne djelatnosti u trajanju od tri do pet godina. Rakoèeviæ dodaje i da se ne može reæi da u Crnoj Gori postoji steèajna mafija, jer su u posljednjih 15 godina, kako kaže, procesuirana samo èetiri sluèaja, dva protiv sudija i dva protiv steèajnih upravnika. (kraj) bvm