
Petrovac, (MINA-BUSINESS) – Problem snabdijevanja strujom i nestabilnih cijena u Crnoj Gori ne može se riješiti u uslovima kada isto preduzeæe proizvodi, uvozi, distribuira prodaje elektriènu energiju, pravi fakture, naplaæuje raèune i prima žalbe, ocijenili su danas u crnogorskom Udruženja hotela (MHA).
Turistièka privreda smatra da je i u oblasti energetike potrebno uvesti tržišne principe i da preduzeæa koja troše više struje, treba da je plaæaju po nižim cijenama isto kao što je to sluèaj sa Kombinatom aluminijuma (KAP).
»Ovakvi principi su uobièajeni u Evropi i ne treba ih ni u Crnoj Gori primjenjivati selektivno. Ovo je prilika da se svi zagovornici turizma kao strateške privredne grane odrede prema ovom pitanju, jer dosadašnje cijene struje, naèin njenog obraèunavanja i kvalitet snabdijevanja nikako ne idu u prilog proklamovanim šansama za razvoj«, smatraju u MHA.
Iz te organizacije poruèuju da se rješenje nagomilanih problema u oblasti energetike može tražiti u smjernicama u oblasti organizacije tržišta elektricnom energijom koje je Evropska zajednica usvojila još 1997. godine.
Te smjernice predviðaju otvaranje tržišta za alternativne ponuðaèe pri èemu se jasno definišu uloge preduzeæa za prenos i distribuciju. Njih su prihvatile sve zemlje Evropske unije i danas tamo postoji više hiljada konkurentskih proizvoðaèa koji se utrkuju cijenama i kvalitetom snabdijevanja.
Država zadržava pri tome kontrolu prenosa i distribucije, odreðuje pravnu regulativu i poreze i na taj naèin najbolje štiti svoju javnu funkciju
a da proizvoðaèi pri tome ne moraju da grade sopstvene mreže.
»Ovakvom politikom postigla bi se veæa disciplina naplate bilo da se radi o graðanima, privatnim preduzeæima ili javnim ustanovama, za koje se pogrešno vjeruje da ce zaduživanjem biti pod boljom kontrolom«, kazali su iz MHA.
Zbog toga, kako su dodali, turistièka privreda zahtijeva temeljne reforme u oblasti energetike, veæu transparentnost u obraèunavanju struje i aktivniju politiku u oblasti zaštite najznaèajnije privredne grane u Crnoj Gori.
»Ne postoje nikakve prepreke da se veæ sada, na primjer, vrati jeftinija struja tokom dana, da veæi potrošaèi plaæaju struju po nižoj cijeni i da prilikom oèitavanja brojila mora da bude prisutan neko iz preduzeæa, buduæi da se nerijetko dešava da službenici ne vrate maksigraf nakon oèitavanja«, naveli su iz MHA.
Udruženje Hotela u ime èitave turistièke privrede demantuje optužbe da je ona odgovorna za poveæanje potreba uvoza elektriène energije u januaru.
»Ovakve optužbe su neosnovane, jer je hotelska privreda na primjer prošlog mjeseca radila sa oko 40 odsto kapaciteta. Sve i kada bi turistièka preduzeæa trošila struju punim kapacitetom, to bi opet bilo bolje za Crnu Goru nego potrošnja KAP-a, jer turizam puno manje zagaðuje, zapošljava
više ljudi i donosi prihode veæem broju porodica«, poruèili su iz MHA.
Sa druge strane, kako su dodali, turistièka preduzeæa trebaju znaèajnu podršku kako bi smanjila svoju potrošnju.
Moderne mjere štednje energije svode se prije svega na graðevinske zahvate i uvoðenje savremenih tehnika.
Neki hoteli su, kako je saopšteno, veæ poèeli da postavljaju izolaciju na svojim objektima, mnogi ugraðuju nove prozore, solarne kolektore, štedljive sijalice, organizuju pranje i peglanje noæu, uvode plinska postrojenja i peæi na drva.
»Meðutim, bez odgovarajuæih stimulativnih mjera, teret æe i dalje najviše pogaðati one koji u lancu daju najveæi doprinos. Osmišljena politika je važna i u situacijama energetskih kriza koje se dogaðaju i bogatijim zemljama ali njihove potrošaèe ne pogaðaju toliko, koliko crnogorske«, kazali su iz MHA.
Krize, kako su dodali, izaziva nepravedan naèin obraèunavanja struje.
U Udruženju su, kao dobar naèin obraèunavanja za domaæinstva i privredu, naveli onaj koji se koristi u Njemaèkoj.
Cijena struje za domaæinstva u Njemaèkoj obraèunava se prema obrascu - 60 odsto nadoknada za mrežu, cijenu snabdijevanja na veliko i promet, 14 odsto porez na dodatu vrijednost, 11 odsto porez na struju, devet odsto davanja za koncesije i èetiri i dva odsto prema zakonima o obnovljivim energijama i o uticaju snage i toplote.
U Njemaèkoj industrijski klijenti vode pregovore o snabdijevanju strujom direktno sa proizvoðaèima. Pri tome proizvoðaèi uzimaju u obzir njihove specifiène zahtjeve koji se odražavaju na pojedinaènu cijenu.
Uèešce u višku troškova koje je uslovila država kod cijene industrijske struje od 1998. poraslo je sa dva na devet odsto, bez poreza na struju.
Za ona preduzeæa kojima je potrebna veæa potrošnja energije, postoje medutim blaže odredbe, pa za njih važi snižena stopa poreza na struju, smanjen prirez prema zakonu o uticaju snage i toplote.
(kraj) bvm/kmh