Vašington, (MINA) - Meðunarodna krizna grupa /ICG/ objavila danas izveštaj o Kosovu, u kojem se zalaže za dogovor izmeðu kosovskih vlasti i manjina, posebno srpske zajednice na Kosovu. Prema tom dogovoru vlast bi garantovala etnièki identitet manjina, dok bi, sa druge strane, pripadnici manjine, odnosno srpske zajednice, poèeli da saraðuju sa postojeæim institucijama na Kosovu. Nauèni saradnik Istraživaèkog instituta Heritedž, Heli Dejl, rekla je za Glas Amerike /VOA/, da preporuke ICG mogu pomoæi da se zapoène izgradnja povjerenja izmeðu Srba i Albanca, ali da glavna prepreka svrsishodnom dijalogu i dalje ostaju njihovi suprotstavljeni ciljevi, jer dok Albanci žele nezavisnost, Srbi se bore da zadrže svoje veze sa Srbijom. “Teško je zamisliti da æe te dvije strane, èak dugoroèno gledano, naæi zajednièki jezik. Meðutim, vjerujem da bi Beograd mogao kljuèno da doprinese tom dijalogu. Ne treba zaboraviti da su se Albanci pobunili zbog užasnog postupanja srpskih vlasti prema njima i to je i dalje glavni motiv njihovog zalaganja za nezavisnost”, pojasnila je Dejl. Sada oni loše postupaju prema Srbima, rekla je ona, a konstruktivan stav Beograda bi pomogao da se bolje zaštite prava Srba na Kosovu. “Sa druge strane, na Albancima je da pokažu politièku zrelost i obezbijede prava manjinama, posebno Srbima. Uostalom to je najbolji naèin da pokažu da su sposobni za samoupravu”, precizirala je Dejl. Nespremnost dvije strane za dijalog nije jedini razlog sporog napredovanja na Kosovu smatra ona, i dodaje da je jedan od problema i UNMIK. Potpredsednik za bezbijednost i meðunarodne odnose u Institutu Kejto, Ted Karpenter, smatra da otkada je došao na Kosovo, UNMNIK nema jasan mandat niti politiku koju treba da sprovodi. “Teško je, na primer, preuzimati posao izgradnje institucija kada je mandat bio ogranièen na održavanje mira. Sam naèin funkcionisanja UNMIK-a je takoðe problem. Kolektivno djelovanje meðunarodne zajednice je èesto neefikasno, zbog razlièitih interesa pojedinih zemalja”, rekao je on Glasu Amerike. Pitanje konaènog status Kosova, Karpenter poredi sa složenošæu izraelsko-palestinskog konflikta. “Meðunarodna zajednica se našla u teškom položaju. Koliko pokretanje pitanja konaènog statusa Kosova stvara napetosti, toliko odlaganje tog pitanja izaziva tenzije. Takoðe je teško doæi do rješenja koje æe zadovoljiti albansku veæinu i biti pravedno prema manjinama. UNMIK æe zato ostati na Kosovu još dosta dugo. Uostalom, meðunarodne birokratije se najradije opredjeljuju za kurs najmanjeg rizika, a to je održavanje statusa kvo“, naveo je on Prema Karpenterovim rijeèima, borba protiv organizovanog kriminala i politièkog ekstremizma treba da prethodi izgradnji institucija i rješavanje statusa Kosova. “Nijesam uvjeren da izgradnja institucija, pogotovo pod diktatom stranih sila ili meðunarodne birokratije, može da bude zamjena za politièku kulturu neophodnu za samostalnost. No, jasno je da Srbija neæe moæi da povrati svoju nadležnost nad Kosovom i mislim da veæina Srba treba da prihvati tu realnost. Smatram da neka svetišta i djelovi Kosova u kojem još živi veliki broj nealbanaca i u koja Srbi žele da se vrate, treba da pripadnu Srbiji ”, zakljuèio je on. (kraj) sim