Podgorica, (MINA) – U crnogorskom pravosuðu prioritet u narednom periodu biæe implementacija donešenih propisa, poruèio je ministar pravde, Zoran Pažin, navodeæi da još nema pune materijalne nezavisnosti u toj oblasti. On je, na prvoj nacionalnoj konferenciji o reformi pravosuða, kazao da je u prethodnom periodu uraðeno mnogo, naroèito na polju zakonodavne i institucionalne infrastrukture. „Prioritetna obaveza u narednom periodu biæe smanjiti ili pomiriti sukob izmeðu svijeta normativnosti, pravnih normi i pravne realnosti, onoga što jeste i što treba da bude“, poruèio je Pažin, navodeæi da se to može postiæi implementacijom do sada donešenih propisa. On je objasnio da æe mjerilo uspjeha biti u kojoj mjeri æe propisi dotaæi žiovot i riješavati realne životne situacije. Pažin je ukazao na nemjerljiv doprinos sudija vladavini prava pojašnjavajuæi da je praviènost sinonim za individualizaciji pravde. „Da bismo imali pravedno društvo, moramo imati nezavisne sudove i tužilaštvo“, kazao je on, dodajuæi da je crnogorsko Tužilaštvo i nezavisno i samostalno. Pažin je podsjetio na pet principa nezavisnosti sudova- od spoljnih uticaja, atribut nepristrasnosti, da ne budu zavisni od sopstvenog znanja, puna materijalna nezavisnost i povjerenje graðana u sudski sistem. Kada je u pitanju princip nezavisnosti od sopstvenog znanja, on je kazao da nema opravdanja da veoma ozbiljni predmeti padaju pred instaciono višim sudovima zbog, kako je naveo Pažin, tehnièkih grešaka. „U narednom periodu zaoštriæemo pitanje odgovornosti kada je u pitanju znanje, struènost i etièka utemeljenost svih nosilaca pravosudnih funkcija“, rekao je on. Pažin je ocijenio da je, kada je u pitanju puna materijalna nezavisnost, neprihvatljivo i neprimjereno što još u Crnoj Gori ne postoji Palata pravde, što pojedine sudije sude u neprimjereno malim prostorima i što Vrhovni sud dijeli prostor sa drugim državnim organima. „Neprimjereno je da imamo sudija i tužilaca sa dugogodišnjim stažom koji su podstanari“, zakljuèio je on. Predstavnica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Annalisa Giansanti ukazala je na to da pravosudna reforma zahtijeva stalno ulaganje. „Ta reforma je stalan proces, stalna obuka sudija i tužilaca, kao i administrativnog osoblja“, navela je Giansanti. Ona je rekla da je bitno za sudije i tužioce da na raspolaganju imaju finansijska sredstva kako bi doveli do odgovarajuæih rezultata. „Nastaviæemo da radimo sa ciljem zatvaranja poglavlja 23, naravno kada država i njen sistem budu spremni da ostvare te rezultate“, rekla je Giansanti. Zamjenica predsjednice Vrhovnog suda, Stanka Vuèiniæ kazala je da su nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost sudija zakonskim rješenjima izdignuti na visoki nivo, a njihovom implementacijom oživotvoreni. „U prethodnom periodu imali smo samo jednu tužbu protiv odluke o izboru sudija“, navela je ona. Vuèiniæ je kazala da je donošenjem novog Etièkog kodeksa, koji je usaglašen sa meðunarodnim standardima, odgovornost sudija uzdignuta na viši nivo. „Koliko je to u cjelosti u praksi implementirano, dozvoljavam da æe neko reæi da nije u dovoljnoj mjeri, ali je to stvar i onoga koji pokreæe postupak“, navela je ona. Kada je u pitanju nepristrasnost sudova, Vuèiniæ je kazala da su u potpunosti implementirali sluèajnu dodjelu predmeta.„Imamo se èime pohvaliti, ali smo svjesni da ima još dosta da se radi. Vrhovni državni tužilac, Ivica Stankoviæ, kazao je da reformski proces u oblasti pravosuða nije doveden do kraja. On je ukazao na ulogu civilnog sektora u toj oblasti, navodeæi da on ima dvostruki znaèaj- represivni mehanizam u zaštiti èovjeka i da predstavlja sistem u procesu preobražaja. „Pred nama je period sprovoðenja novog normativnog okvira i izgradnja institucionalne arhitekture po projektu iz strateških dokumenata za reformu pravosuða“, poruèio je Stankoviæ. On je kazao da u narednom periodu slijedi formiranje sekretarijata i ponovni izbor tužilaca za koji je, kako je naveo Stankoviæ, javni poziv veæ objavljen. Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Preleviæ kazala je da je bilo neminovno da se Ustav promijeni 2013. godine. Ona je navela da je bilo neophodno da se graðani uvjere da se sudije biraju po zaslugama objašnjavajuæi da se autoritet bazira na kvalitetu obrazloženja. Gorjanc Preleviæ je ukazala na sferu dostupnosti sudova za sve graðane Crne Gore. „Mislim da sve treba da nas bude sramota da 15 godina reforme pravosuða naši pravosudni objekti nijesu dostupni za osobe sa invaliditetom“, zakljuèila je Gorjanc Preleviæ, navodeæi da je neophodno da se svi akcioni planovi postave tako da to bude prioritet. Predsjednik UO CEMI, Zlatko Vujoviæ kazao je da je pred Crnom Gorom izazovan zadatak u procesu pregovora na planu ispunjavanja 18 privremenih mjerila u oblasti pravosuða. Od toga æe umnogome, kako je objasnio, zavisiti dalja dinamika evropskih i evroatlanskih integracionih procesa. „Sve reforme padaju u vodu ukoliko ne postoje rezultati koji ih opravdavaju“, poruèio je Vujoviæ. Govoreæi o izazovima pred kojima se nalazi Sudski savjet, predsjednik tog tijela, Mladen Vukèeviæ, kazao je da jedinstven izbor sudija na nivou Crne Gore ostaje izazov za primjenu. „U realizaciji tog rješenja moramo razmišljati o podsticajnim mjerama kako bi u svim sudovima imali najbolje kandidate“, objasnio je on. Prema njegovim rijeèima pravo sudija da napreduju u sud višeg stepena kroz ocjenivanje poseban je izazov za Savjet. „Ako je njegov rad ocijenjen odlièno i ako ispunjva posebne uslove, vjerujem da æe tu objektivizirani kriterijuim olakšati nešto što je naša praksa“, kazao je Vukèeviæ. On je dodao da æe Sudski savjet dati sve od sebe da se ocjenjivanje sudija ne „izvitoperi“ u praksu kao u, kako je naveo Vukèeviæ, državnoj upravi “gdje su stalno pljuštale odliène ocjene linijom manjeg otpora”. Predstavnik Ambasade Holandije, Aleksandar Momirov kazao je da Crna Gora ima podršku te države u kreiranju pravnog okvira koji æe, kako je naveo, omoguæiti da crnogorsko pravosuðe funkcioniše efikasno i odgovorno. Konferenciju „Reforma pravosuða u Crnoj Gori-ostvareni rezultati” organizovale su nevladine organizacije HRA i CeMI, u saradnji sa Ministarstvom pravde. Ona se održava u okviru projekta „Monitoring reforme pravosuða“, podržanog od Delegacije EU u Crnoj Gori i Ambasade Kraljevine Holandije. (kraj) dnk/tpr/mib