Njujork, London, (MINA-BUSINESS) - Na svjetskim berzama prošle godine su cijene dionica oštro pale zbog niza razloga, od rata u Ukrajini do slabosti kineske ekonomije, ali najviše zbog agresivnog povećanja kamata kako bi se suzbila visoka inflacija. MSCI indeks svih najvećih berzi u svijetu pao je u proteklih godinu oko 20 odsto, što je njegov najveći gubitak od globalne finansijske krize 2008. godine, kada je potonuo više od 43 odsto, prenosi SEEbiz. Pritom je na Wall Streetu, najvećoj svjetskoj berzi, Dow Jones izgubio 8,7 odsto, dok je S&P 500 potonuo 19,4 odsto, a Nasdaq indeks 33 odsto. „To je posljedica niza razloga, od problema s koronavirusom u Kini do invazije na Ukrajinu. Ipak, za investitore je najvažnije bilo što radi Fed”, kazao je Art Cashin, direktor operacija na berzi švajcarske banke UBS. Kako je inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) polovinom godine dostigla najviše nivoe u više od 40 godina, američka centralna banka povećala je ključne kamatne stope za ukupno 4,25 procentnih bodova, na najviše nivoe od 2008. godine. Tako agresivno zaoštravanje monetarne politike Feda nije zabilježeno još od 1980-ih godina. To je izazvalo oštar pad cijena dionica. Padom S&P 500 indeksa od 19 odsto izbrisano je oko osam biliona USD tržišne vrijednosti dionica. Pritom su najviše pale cijene dionica tehnoloških kompanija, kojima ne odgovara okruženje s visokim kamatama. Nakon što su u 2021. godini, za vrijeme izlaska iz koronakrize, snažno porasle, u prošloj godini su cijene dionica tehnoloških divova, kao što su .com i Tesla potonule između 28 i 66 odsto. I većina ostalih sektora zabilježila je pad, ali S&P indeks energetskog sektora skočio je u proteklih godinu 59 odsto, što se zahvaljuje rastu cijena nafte. Posljednjih mjeseci inflatorni pritisci u SAD-u popuštaju, što podržava nadu da će Fed uskoro završiti ciklus povećanja kamata. Ipak, ulagači se plaše da će gospodarstvo 2023. godine uroniti u recesiju, a kamate ostati na visokim razinama dulje nego što se očekivalo. Osim recesije, ulagače zabrinjava i brzo širenje koronavirusa u Kini, nakon što su tamošnje vlasti odustale od politike nulte tolerancije i počele popuštati restriktivne mjere. Dugoročno će to, kažu analitičari, podstaći rast druge po veličini svjetske ekonomije. Ipak, broj zaraženih ne samo u urbanim, nego i ruralnim dijelovima Kine brzo raste, pa zdravstveni stručnjaci procjenjuju da se dnevno zarazi i više od milion ljudi. Ulagači se plaše da će se s ukidanjem restriktivnih mjera širenje zaraze ubrzati i potrajati duži period, što bi idućih mjeseci moglo pritisnuti zdravstveni sistem i cijelu privredu. Zbog toga i niza drugih razloga, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica pao je u preteklih godinu oko 19 odsto, što je njegov najveći gubitak od 2008. godine. I na evropskim berzama cijene dionica su u proteklih godinu oštro pale. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica izgubio je 12,9 odsto, što je njegov najveći godišnji gubitak od 2018. Pritom je njemački DAX indeks potonuo 12,5, a francuski CAC 9,5 odsto. To je posljedica invazije Rusije na Ukrajinu, što je izazvalo snažan rast cijena gasa i nafte u Evropi. A ta energetska kriza podstakla je rast inflacije i gura privredu u recesiju. Kako je inflacija u eurozoni dostigla najviše nivoe od kada taj blok postoji, Evropska centralna banka (ECB) povećala je kamatne stope u četiri navrata, za ukupno 2,5 procentnih poena. To predstavlja oštri zaokret, s obzirom da je godinama ECB vodila vrlo podsticajnu monetarnu politiku. Centralna banka nedavno je poručila da će zbog visoke inflacije morati i u ovoj godini povećati kamatne stope. I dok je u proteklih godinu dana velika svjetskih berzanskih indeksa pala, britanski FTSE 100 indeks zabilježio je rast, otprilike jedan odsto. U sastavu tog indeksa puno je dionica velikih međunarodnih energetskih i rudarskih kompanija, koje je podržao rast cijena nafte i gasa. Ipak, FTSE 250 indeks u kojemu je puno više britanskih dionica potonuo je u proteklih godinu 19,5 odsto, što je njegov najveći gubitak od 2008. godine. Kao i Fed i ECB, britanska centralna banka agresivno je povećala kamatne stope kako bi suzbila inflaciju, pri čemu je ekonomija, po mišljenju mnogih, već zaronila u recesiju. (kraj) nar