Kotor, (MINA) - Nepostojanje zakonske regulative o štetnosti zraèenja ukazuje na zabrinjavajuæe indolentan odnos prema toj oblasti, ocijenio je inženjer elektrotehnike i saradnik Instituta u Vinèi, Dušan Janjiæ. On je naveo da su smanjenje imuniteta, glavobolja, depresija, vrtoglavica, zujanje u ušima, trnjenje u udovima, hronièni umor i apatija, nesanica, razdražljivost i poremeæaj metabolizma, samo neke od najèešæih manifestacija koje su posljedica štetnog zraèenja. Prema njegovim rijeèima, to se odnosi na zraèenje, bilo da je prirodnog ili vještaèkog porijekla. «Oblast mog istraživanja su istine i zablude o zraèenjima i to onim nejonizirajuæim zbog kojih, za razliku od radioaktivnih i jonizirajuæih, ne dolazi do razaranja tkiva i organa, pa je dugo važilo uvjerenje da ona nijesu štetna za ljudski organizam", kazao je Janjiæ agenciji MINA. Kada je rijeè o kuænim aparatima, Janjiæ je rekao da je sa aspekta štetnog zraèenja, mikrotalasna peænica najštetniji ureðaj u domaæinstvu, a najbolja prevencija od ovog zraèenja udaljavanje odmah nakon ukljuèenja. «TV prijemnik je sljedeæi veliki zagaðivaè, pa ga je neophodno gledati sa udaljenosti najmanje od tri do pet metara, a slièno je i sa uobièajenim pi- si monitorima za kompjutere, koje na sreæu sve èešæe zamjenjuju oni bezopasni sa ravnim el ci di ekranima», naveo je Janjiæ. On tvrdi da i mikseri, sokovnici, blenderi, elektro-alati i ostali kuæni aparati, u radu takoðe stvaraju štetna zraèenja. «Nepovoljna karakteristika fena za kosu je što se koristi u blizini glave, a mašina za veš za vrijeme rada centrifuge štetno zraèi i na udaljenosti do metar i po, pa kada ne radi preporuèljivo je iskljuèiti iz elektro mreže", istakao je Janjiæ. On je dodao da i ultrazvuk, koji je tokom posljednjih 50 godina našao mnogostruku primjenu u medicinskoj dijagnostici i terapiji, prilikom nekonstrolisane ekspozicije dovodi do potencijalne opasnosti za ljudski organizam. «Štetnost radioaktivnog i jonizirajuæeg zraèenja opšte je poznata, obzirom na èesta upozorenja preko sredstava javnog informisanja da zbog ozonskih rupa nije preporuèljivo pretjerano izlaganje suncu, ali i nejonizirajuæim zraèenjima moramo dati veæi znaèaj», rekao je Janjiæ. On je kazao da je u bivšoj SR Jugoslaviji 2002. godine bio pripremljen Nacrt zakona o nejonizirajuæim zraèenjima, ali da je na ovim prostorima ostao «mrtvo slovo na papiru». «U Francuskoj ili Njemaèkoj, na primjer, ne možete poèeti gradnju, ako prethodno ne obavite adekvatna istraživanja zraèenja. Nepostojanje zakonske regulative kod nas ukazuje na zabrinjavajuæe indolentan odnos vlasti prema ovoj oblasti", konstatovao je Janjiæ. (kraj) pen/tmi/isf