Podgorica, (MINA) – Otvaranje suda prema javnosti mora pratiti adekvatna tehnièko-prostorna podrška, koja u krajnjem treba da proizvede moguænost praæenja cjelokupnog glavnog postupka, a uz edukaciju novinara i javnosti bilo bi postignuto jaèanje povjerenja u pravosuðe, ocijenjeno je iz Centra za graðanske slobode (CGS). Predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, najavila je da æe audio zapisi završnih rijeèi tužioca, branilaca optuženog, javno objavljivanje odluke i njeno obrazloženje sa suðenja, koja su pred posebnom pažnjom javnosti, biti distribuirani svim medijima i objavljeni na sajtu www.sudovi.me. Izvršni direktor Centra za graðanske slobode, Sergej Sekuloviæ, smatra da je najava Medenice pohvalna, iako se, kako je naveo, radi samo o zapisima koji obuhvataju završne rijeèi i objavljivanje presuda. »Otvaranje suda prema javnosti mora pratiti i adekvatna tehnièko-prostorna podrška, koja u krajnjem treba da proizvede moguænost praæenja cjelokupnog glavnog postupka, uz pomenutu edukacija poslenika javne rijeèi i ukupne javnosti, kako bi se u potpunosti postigao željeni efekat - jaèanje odgovornosti, profesionalnosti i povjerenja u pravosuðe, sa posebnim akcentom sa sudsku granu vlasti«, rekao je on agenciji MINA. Sekuloviæ je objasnio da se to, u prvom redu, odnosi na suðenja iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, odnosno onih predmeta koji se nalaze u nadležnosti specijalizovanog odjeljenja -uskoro specijalnog tužilaštva, i po kojima odluèuje specijalizovano sudsko odjeljenje. »Može se postaviti pitanje i osnovne motivacije, jer se iz izjave dostavljene medijima da zakljuèiti da se pokušava pojaèati medijska pozicija tužilaštva, koja se procjenjuje kao inferiorna u odnosu na drugu stranu tokom glavnog pretresa«, kazao je Sekuloviæ. Prema njegovim rijeèima, sliènu percepciju druga strana ima u odnosu na izviðaj i prethodni postupak, pa se, kako je naveo, može zakljuèiti da je potrebno uložiti dodatne napore u kontekstu odnosa pravosuða prema javnosti, koje se mora posmatrati višeslojno, poèev od edukacije javnosti do ravnopravnosti uèesnika u postupku. »Princip javnosti jeste od fundamentalne važnosti i kao takav je sa pravom ustavna kategorija, ali je svaka intervencija u tom smislu bez adekvatnog strateškog pristupa, maè sa dvije oštrice«, smatra Sekuloviæ. Kako je naveo, može se postaviti pitanje koliko graðana Crne Gore misli da je podizanje optužnice isto što i osuðujuæa presuda, ili, da je neodreðivanje pritvora jednako oslobaðajuæoj presudi. »Zamislite da se pred crnogorskim sudovima desi da neki sluèaj bude obustavljen zbog "nepopravljive zloupotrebe", nastale ogromnim publicitetom, kojim se ugrožava pravo na pravièno suðenje, usljed grubog kršenja pretpostavke nevinosti«, naveo je Sekuloviæ. On je ukazao da takav primjer postoji u pravnom iskustvu Engleske, gdje je, izmeðu ostalog, sud zakljuèio da je pretjeranim i senzacionalistièkim izvještavanjem medija nepristrasnost porote dovedena u pitanje. »Dobro, možemo reæi da je to Engleska, drugi pravni sistem. Suština mora biti u permanentnoj edukaciji za koju se transparentnost rada javlja kao nužan element«, smatra Sekuloviæ. Mada, kako je dodao, oslanjanje samo na njega, u navedenom konteksu, ne rešava stvari, veæ otvara prostor javnim suðenjima, navodeæi da to sigurno nije cilj ove mjere. (kraj) teo/mib