Bijelo Polje, (MINA) – Sudskim poravnanjem u sluèaju “Kaluðerski laz” Crna Gora bi se legitimisala u red demokratskih država koje su riješene da se na objektivan naèin suoèe sa prošlošæu, ocijenjeno je u inicijativi pravnog zastupnika ošteæenih u tom sluèaju, Velije Muriæa. U inicijativi povodom sudskog poravnanja Vlade i porodica žrtava u sluèaju ratnog zloèina “Kaludjerski Laz”, izvršenog u periodu od aprila do juna 1999. godine, ošteæene porodice i ošteæeni obratili su se Vladi u cilju naknade štete, odnosno postizanja sudskog poravnanja. “Mada je ostvarivanje naknada šteta tužbama i sudskim odlukama zakonit naèin, isto tako smatramo da je poravnanje stranaka u sudskim postupcima takoðe jedan od zakonitih, ali uz to i afirmativnijih vidova okonèanja sudskih sporova”, kaže se u inicijativi dostavljenoj agenciji MINA. Muriæ je naveo da bi sudskim poravnanjem, uz primjenu zakona, Crna Gora iskazala razuman odnos prema opravdanim zahtjevima ošteæenih porodica. On smatra da bi država poravnanjem pružila primjer zemljama u regionu, koji je takoðe optereæen sliènim sluèajevima. Muriæ je ocijenio da bi Crna Gora kroz taj vid rješavanja spornih odnosa i dogaðaja iskazala konkretnu spremnost “ka zbližavanju naroda koji su istorijski i neminovno upuæeni jedni na druge na ovim prostorima”. “Poravnanjem, država Crna Gora bi iskazala visok stepen razumijevanja ljudskog bola zbog zloèina i nevinog stradanja civila”, dodao je on. Prema Muriæevim rijeèima, na taj naèin bi se i institucije rasteretile nepotrebnih i složenih sudskih postupaka. On je kazao i da bi se poravnanjem ako ne potpuno, onda u velikoj mjeri postigao humani ljudski efekat. “A Crna Gora bi takvim svojim èinom bila dodatno svrstana u red država u kojima se ljudska i zakonom propisana prava graðana ostvaruju na nivou najviših standarda propisanih meðunarodnim dokumentima”, kaže se u inicijativi. Muriæ je naveo da “Kaluðerski laz” nije jedini zloèin nad civilnim žrtvama “na crnogorskim prostorima”, niti se radi o prvoj inicijativi te vrste. “Zato ošteæeni u ovom sluèaju smatraju da ni pri rješavanju ove inicijative Vlada neæe naiæi na nijednu prepreku koja bi bila smetnja da se i prema ošteæenima iz sluèaja ratnog zloèina Kaluðerski Laz ne postupi isto onako kao što se postupilo u sluèaju ratnog zloèina Deportacije”, zakljuèio je Muriæ. Suðenje optuženima u sluèaju "Kaluðerski laz" zakazano je za 19. i 20. mart u Višem sudu u Bijelom Polju. Optužnica tereti osam pripadnika nekadašnje Vojske Jugoslavije za ratni zloèin protiv civilnog stanovništva albanske nacionalnosti, poèinjen u Kaluðerskom lazu 1999. godine, tokom sukoba sa NATO. U pritvoru se nalazi sedam optuženih, osim prvooptuženog Predraga Strugara. (kraj) drv