Podgorica, (MINA) – Povlaèenje Nacrta prostornog plana posebne namjene za Morsko dobro iz procedure biæe poèetak drugaèijeg odnosa prema obali i znaèiti sanaciju uèinjene štete, ocijenjeno je danas iz nevladine organizacije (NVO) “Za bolji grad”. Inicijativna grupa NVO, meðu kojima je i “Za bolji grad”, ponovo je zatražila povlaèenje iz procedure Nacrta zbog njegove neusaglašenosti sa zakonom o planiranju i ureðenju prostora, ali i prostornim planom Republike i svih šest primorskih opština. Arhitekta Ivo Radoniæ iz nevladine organizacije (NVO) Budva kazao je da su na primjeru Prostornog plana posebne namjene, crnogorsko Ministarstvo zaštite životne sredine i ureðenja prostora, obraðivaè plana Monte Cep i javno preduzeæe Morsko dobro sebe stavili iznad Zakona o planiranju i ureðenju prostora. Prema njegovim rijeèima, ni poslije dva mjeseca Inicijativna grupa od ministarstava ureðenja prostora i pravde, i predsjednika Skupštine nije dobila odgovor da Plan bude stavljen van snage. “Graðani Crne Gore su obmanuti poslovnikom Skupštine, odnosno puštanjem u proceduru ovakog Nacrta, koji nije uraðen po Zakonu. Do danas nijesmo dobili odgovore koje su granice zahvata Plana”, kazao je Radoniæ. On je naveo da prostorni plan podruèja posebne namjene treba da se bavi samo morem kao javnim dobrom, a to je zona koja na kopnu ide prirodnim granicama mora. “Zato je ovaj plan poseban, jer se ne bavi kopnom nego morem i podmorjem, kao posebnim podruèjem”, naveo je Radoniæ, ocjenjujuæi da je plan, èim je “izašao na kopno”, izazvao probleme u planiranju. On tvrdi da su granice Morskog dobra na kopnu potpuno nedefinisane, protivzakonite i protivustavne. On je upitao zašto je Morsko dobro “isjeklo” vještaèkim granicama primorske gradove i šta æe ono na gradskom trgu, ulici, parku, groblju, aerodromu. “Sa jedne strane gradske ulice važe jedni zakoni, a druge drugi. To je neodrživo i zato ni jedna evropska država nema ni ovakve granice, ni javno preduzeæe ovog tipa”, ocijenio je Radoniæ. On je zatražio odgovor zašto Morsko dobro protivustavno nacionalizuje zemljište opština, stavlja teret na privatno vlasništvo i protivustavno ogranièava raspolaganje privatnom imovinom, kao i oduzima pravo raspolaganja cjelokupnošæu teritorije lokalnim samoupravama. Radoniæ je ocijenio da je Plan izdvojio i obradio sedam lokacija za potrebe male interesne grupe okupljene u Morskom dobru, od kojih je jedna na ostrvu Sveti Nikola u Budvi. “Ovakav plan je primjer kako ne treba planirati. Njime se ukida naèelo integralnog planiranja. Ne može se primorje podijeliti na morsko dobro i zaleðe sa razlièitim planovima, veæ je to integralni prostor koji se smisaono i planski razvija i štiti”, rekao je on. Predsjednik NVO “Za bolji grad” Božena Jelušiæ kazala je da graðani okupljeni Inicijativnoj grupi nijesu protiv koncepta jednog republièkog preduzeæa koje se bavi zaštitom obale, niti davanja moguænosti za strana ili domaæa ulaganja, a posebno nijesu protiv planova i planiranja. “Crnogorska obala mora se planirati kroz Prostorni plan Crne Gore i kroz regonalni plan Primorja o èemu govore i strani eksperti. Javno preduzeæe Morsko dobro ne treba da planira obalu veæ da štiti plaže i proiobalje, more i podmorje”, zakljuèila je ona. (kraj) del/mrd