Nikšić, (MINA) – Mještani sela uz rijeku Bukovicu u šavničkoj opštini pokrenuli su inicijativu kojom traže da se taj vodotok zakonski zaštiti od planirane gradnje malih hidroelektrana (mHE). Inicijativu je podržalo 500 mještana i nevladine organizacije (NVO) “Donja Bukovica” i “Ozon”. Na konferenciji za novinare saopšteno je da će biti nastavljeno potpisivanje inicijative i da će biti predata Skupštini opštine šavnik, od koje će tražiti njeno usvajanje. „Prema predviđenoj proceduri, Opština treba da se zvanično obrati Agenciji za zaštitu životne sredine da bi njeni stručnjaci na terenu sakupili odgovarajuće podatke nakon čega bi preporučili adekvatan vid zaštite“, saopšteno je iz tih NVO. Predstavnik Ekološkog pokreta „Donja Bukovica“ i sela Bukovica, Milivoje ÄŒupić, kazao je da će mještani svim sredstvima zaštititi rijeku Bukovicu i negirao tvrdnje nadležnih da veći broj žitelja podržava izgradnju mHE na toj rijeci. „Protiv gradnje tih hidroelektrana je izričito 99 odsto svih mještana Timara, Tušinje i Bukovice, računajući i okolna sela“, saopštio je ÄŒupić. On je demantovao i navode nadležnih da su mještani bili obavještavani o javnim raspravama i utvrdio da su održavane tajno, što je nazavao prevarama. „Saznali smo za četvrdu raspravu na koju su mještani došli u velikom broju i iskazali niz primjedbi, a naša predstavncica, stručnjak za tu oblast, Snežana Srdanović Radulović, detaljno im je ukazala na nedostatke planiranog, uništenju biljne i riblje vrste u rijeci i oko nje, i štetu koja se nanosi životnoj sredini kraja“, rekao je ÄŒupić. On je nazvao smiješnim najavljivano poribljavanje rijeke nakon izgradnje mHE uz ocjenu da „kada rijeku smjeste u cijevi ne bi bilo mogućnosti za opstanak ribe“. „U Bukovici postoji vrsta pastrmke koje nema nigdje u Evropi, kao ni njenog mrestilišta, niti se može poribljavati. Bukovica je sada jaka kao Drina, a ljeti bi izgradnjom mHE ostala kao močvara“, upozorio je ÄŒupić. On je ocijenio da će potencijalni investitori na primjeru Bukovice izgubiti sve rijeke na kojima bi gradili mHE i kazao da bi „da je sreće država, a posebno predsjednici tih opština, odbranili ne samo Bukovicu, već sve rijeke u Crnoj Gori“. „Koliko bi bezvodnih sela bilo srećno da imaju bar mali izvor, a oni uništavaju postojeće. Pričaju o dobrobiti kraja nakon izgradnje, a naša najveća dobit bila bi da oni ni kao turisti ne prođu kroz naš kraj“, poručio je Bulatović. U ime mještana Timara, Miljan Bulatović, ukazao je da je svih 60 domaćinstava u tom selu potpisalo peticiju protiv bilo kakvih radova na rijeci Bukovici. On je naveo da je šavnik kraj sa pet do šest rijeka i rječica i da je u svakoj voda za piće. Govoreći o održanim javnim raspravama o gradnji mHE, Bulatović je istakao da su organizovane tajno i da su za neke slučajno saznavali. On je naveo da mještane niko nije pitao šta je javni interes kraja. “Kako je to administracija završila nije naš problem, jer smo izričiti da nema gradnje na Bukovici“, istakao je Bulatović. Prema njegovim riječima, mještane najviše vrijeđa „maćehinski odnos“ lokalne uprave šavnika. „Da se u taj kraj izgradi mljekara ili sirara, što bi značilo mještanima, niko neće dati povoljnosti, a priča se o razvoju sjevera“, rekao je Bulatović. U ime Ekološkog pokreta „Donja Bukovica“, Nikola Vemić najavio da će se 1.maja svi stanovnici koji žive uz rijeku Bukovicu i oni koji tu dolaze ljeti iz raznih krajeva, okupiti u znak podrške za očuvanje rijeke. „Gradnje neće biti jer ćemo se izboriti našim sredstvima“, rekao je Vemić. Izvršni direktor „Ozona“, Aleksandar Perović, kazao je da je osnova za pokretanje Inicijative za zaštitu rijeke Bukovice bila čijenica da je 1. marta Evropska komisija (EK) usvojila najveću građansku Inicijativu koja se zove Pravo na vodu, koju je potpisalo1,6 milijardi građana EU, a kojom je traženo da voda bude mnogo valitetnija i dostupna za piće i na javnim mjestima. „U gradovima morate imati javne česme, ali u područjima seoskim kao što je Bukovica, jedini javni pristup je toj rijeci. Taj trend ukazuje na prepoznavanje značaja vodotoka i samo se na taj način mogu valorizovati i to je ljudsko pravo. Rijeka Bukovica i po tom evropskom zakonu je idelana za zaštitu”, obrazložio je Perović. On je kazao da je planirana devastacija i poremećaj prirodne eko harmonije natjerala mještane i NVO na građansku inicijativu kao adekvatan odgovor, shodno zakonu i Ustavu Crne Gore i predočio da Inicijativa za zaštitu rijeke Bukvice podrazumijeva izradu Studija zaštite, ovlašćenih institucija. Perović je naveo podatak da je na rijeci Bukovici pronađen vodeni cvat kojeg nema nigdje u svijetu, što je „još jedan razlog za njenu zaštitu”. On je kazao da su do sada institucijama sistema poslali dva elaborata sa 18 svojih komentara koji su prihvaćeni u potpunosti ili kao sugestije, što , prema njegvoim riječima, potvrđuje da je taj proces pun propusta i da institucije pokazuju poštovanje na trud koji ulažu. Perović je istakao da u Opštini šavnik još nijesu urađene zone sanitarne zaštite vodoizvorišta , zakonom propisana vodoistraživanja, kao ni osnovna ekološka procjena. “A pokušava da se valorizuje kroz mHE koja je samo jedna od opticija, vjerovatno i najgora. „Nema ni monitoringa za cjelokupni tok rijeke Bukovice u kontekstu biodiverzitetske razlikosti, a imaju dokumenta zasnovana na podacima iz 70-tih i 80 tih godina prethodnog vijeka gdje su u širem području date osnove za biodiverzitetsku razliku, što podrazuijeva da se barem godinu do dvije vrši monitorig kako bi se znalo šta postoji na tom predjelu“, rekao je Perović. On je naveo da je Skupština Opštine šavnik kroz Prostorno urbanistički plan (PUP) u dva konteksta prepoznala potencijal tog područja za stavljanje u određeni vid zaštite. „U tom istom PUP-u piše da je rijeka Bukovica pogodna za gradnju HE što je toliko kontraverzan i dijametralno suprotan dokument i ostavlja mogućnost stihijskog pristupa, da radi šta kome padne na pamet“, rekao je Perović dodajući da nije urađen ni kvalitet vode . On je ocijenio da je neko napravio projekat za izgradnju, plasirao ga u javnost, a da nije imao iskustva da sagleda neke druge mogućnosti, ni u tehnološkom dijelu. Perović je ukazao da su u javnost bez ikakave argumentacije plasirane i informacije da za gradnju postoji podrška mještana i da će investitori u elektrane uložiti 9,2 miliona EUR. Prema njegovim riječima, najavljeni radovi ne mogu početi jer nema ekološke saglasnosti bez koje investitor ne može dobiti građevinsku dozvolu. (kraj) mpa/isf