
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Master plan razvoja turizma u Crnoj Gori biæe inoviran nakon pet godina primjene, odluèilo je resorno Ministarstvo analizirajuæi globalne trendove u turistièkoj privredi.
„Analizirajuæi globalne trendove, kao i napredak ostvaren u regionu i u Crnoj Gori, posebno imajuæi u vidu intenzivne promjene u ovom sektoru, a u skladu sa prakosm analiziranja i revizije strateških dokumanata u petogodišnjim periodima, stvoreni su uslovi za reviziju i dopunu Master plana”, objasnili su iz Ministarstva.
Master plan razvoja turizma usvojen je u novembru 2001. godine, u cilju kreiranja održivog, visoko-kvalitetnog i raznolikog turistièkog proizvoda, koji æe omoguæiti rast prihoda i broja turista, otvaranje novih radnih mjesta i poveæanje životnog standarda.
Akcenat je stavljen na održivost, jer turistièka ponuda Crne Gore treba da bude bazirana na ekskluzivitetu prirodnih i kulturnih atrakcija i razlièitih turistièkih aktivnosti koje podrazumijevaju prirodni ambijent i raznolikost istorijskog i kulturnog nasljeða koncentrisanog na malom prostoru.
Master planom je, podsjeæaju iz Ministarstva turizma, projektovan rast fizièkih i finansijskih pokazatelja i definisana potreba realizacije kratkoroènih, srednjoroènih i dugoroènih mjera, kao uslov za njihovo ostvarenje.
Master plan je bio i osnov za planiranje godišnjih ekonomskih politika Vlade u proteklom periodu, koje se odnose na turizam.
Reviziju i dopunu Master plana Ministarstvo æe raditi uz podršku Vlade Njemaèke preko Razvojno-investicionog fonda – DEG i Njemaèkog društva za tehnièku saradnju GTZ.
Povodom revizije Master plana, sjutra æe biti održan prezentacija u zgradi Valde, na kojoj æe govoriti ministar turizma i zaštite životne sredine Predrag Neneziæ, direktor Nacionalne turistièke organizacije Saša Radoviæ, direktor DEG-a Franc Jozef Flozbah /Franz Josef Flosbah/ i kreator Master plana Johan Fridrih Engel /Johann Friedrich Engel/ koji æe predvoditi tim stranih eksperata na njegovoj reviziji.
IZ Ministarstva su najavili da æe u reviziju Master plana biti ukljuèen i civilni sektor, kao i privrede, bankarstva, graðevinarstva, saobraæaja, poljoprivrede i trgovine.
(kraj) bvm/kmh