Podgorica, (MINA) – Poslanici Evropskog parlamenta (EP) poruèili su crnogorskim kolegama da parlament može još puno da uradi i ocijenili da institucije u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije moraju bliže da saraðuju. Poslanik EP Franèesko De Anðelis je, na sjednici POSP-a u crnogorskom parlamentu, poruèio da je Crna Gora ostvarila znaèajan napredak na putu pristupanja Evropskoj uniji (EU), “meðutim, taj put i dalje donosi neke stvari koje treba ispraviti”. “Crnogorska Skupština može da uradi puno toga i predstoji joj još puno toga da uradi, veæ je osnažena njena kontrolna uloga, ali mora nastaviti da jako blisko prati i kontroliše javne rashode i potrošnju i mjere koje se odnose na organizovani kriminal i korupciju”, naveo je De Anðelis. Prema njegovim rijeèima, sluèajevi koji su doveli do oduzimanja imovine i dalje su rijetki. “Bilo bi poželjno vidjeti bližu saradnju institucija koje se bave borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije, službi, policije i tužilaštva”. De Anðelis je poruèio da je potrebna dugoroèna dobro strukturirana èvrsta strategija, kako bi se organizovala borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, sa regionalnog do meðunarodnog nivoa i da se sve reforme moraju usvajati i sprovoditi u bliskoj buduænosti. Poslanik EP Jelko Kacin rekao je da treba ohrabriti institucije da rade posao za koji su plaæeni, a “ako su plaæeni previše, treba postaviti pitanje odakle i zašto”. “Nemojte se iznenaditi ako vas Srbija pretekne što se tièe poglavlja 23 i 24. U Srbiji imaju koordinatora koji prisiljava institucije da koordiniraju aktivnost i rezultati su evidentni. Moglo bi se desiti da Srbija prva otvori poglavlja 23 i 24”, rekao je on. Prema rijeèima Kacina, politièka elita treba da se u potpunosti posveti borbi protiv korucije i kriminala, jer bez toga nema stranih investicija. Poslanik Pozitivne Crne Gore Dritan Abazoviæ ocijenio je da je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije u Crnoj Gori potpuno nevidljiva i da nije osmišljena. “Osim afere snimak, ovaj period je obilježila politièka diskriminacija, koja je otkrivena kroz aferu snimak, gdje se jasno govori da se državni resursi zloupotrebljavaju od najjaèe partije i korupcija, koju smo imali na lokalnom nivou u Nikšiæu”, rekao je on. Abazoviæ je kazao da je najslabija karika u crnogorskom sistemu tužilaštvo, ali i sudstvo. “Nekoordinacija izmeðu policije, tužilaštva i sudstva dokazuje da ne postoji politièka volja da suzbijemo korupiju i organizovani kriminal i umanjimo ih u prihvatljivoj evropskoj mjeri”, naveo je Abazoviæ. Poslanik Darko Pajoviæ kazao je da su potrebni rezultati, kojih nema, dodajuæi da nije saglasan sa ocjenom poslanika DPS-a Mevludina Nuhodžiæa da postoji medijska satanizacija institucija i naveo da nezavisni mediji imaju ulogu da “poguraju” rad institucija. Pajoviæ je ukazao na mali broj pravosnažnih presuda, kao i na presude koje su pale, ocjenjujuæi da to nijesu èinjenice koje su dobre za evropsku statistiku Crne Gore. Prema njegovim rijeèima, nemoguæe da živimo u zemlji u kojoj nijedan visoki funkcioner nije optužen za korupciju. “Ne treba biti poseban ekspert i zakljuèiti da samo na bazi medijskog pisanja možete pokrenuti istrage”. Nuhodžiæ smatra da je izmeðu dvije sjednice POSP-a u Crnoj Gori postignut napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i napredak u pogledu funkcionisanja skupštine, njene zakonodavne i nadzorne funkcije. Poslanik DPS-a Milutin Simoviæ ocijenio je da „pojedine unutrašnje snage“ šire nepovjerenje u izborni proces i državne institucije kako bi zaustavile uspješan put Crne Gore ka NATO i EU. Prema njegovim rijeèima, više je nego evidentno da svaki novi korak Crne Gore, ka punopravnom èlanstvu u NATO izaziva na unutrašnjem planu kod pojedinih politièkih subjekata i njihovih glavnih eksponenata posebnu nervozu. “Izaziva potrebu nove destrukcije, generiše konstuisanje novih afera sa zajednièkim ciljem da se Crna Gora prikaže kao nedemokratsko društvo, kao zemlja organizovanog kriminala i korupcije, ali, zamislite, i kao država organizovanog izbornog kriminala”, rekao je Simoviæ. Ulrike Lunaèek ocijenila je da, ako se pogledaju dešavanja oko predsjednièkih izbora, postoji problem povjerenja graðana u institucije. “I to djelimièno ima veze sa strahom ili èinjenicama da javna uprava vrlo èesto zapošljava ljude koji dolaze iz partija na vlasti ili njima bliskih, što pokazuje da javna uprava ne funkcioniše kako treba. Da li se Skupština bavi tim i kakav napredak vidite sa aspekta parlamenta”, navela je ona,. Lunaèek je poruèila da je neophodno da parlament kontroliše ono što Vlada radi. Poslanik Srðan Miliæ naveo je da nijedan predlog zakona koje je opozicija predložila nije, kako je rekao, zaslužio da se naðe na dnevnom redu, dodajuæi da æe time pomoæi kolegama iz EP da shvate suštinu krize u kojoj se nalazimo. “Poslije godinu i mjesec konaèno je zakazana Nacionalna komisija za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, dakle 13 mjeseci se to tijelo nije bavilo tim problemima”, ukazao je Miliæ. Miliæ je zakljuèio da je pitanje svih pitanja politièka volja i da li postoji neko ko je iznad zakona, kao i da li su institucije koje se bave borbom položile ispit. On je ukazao da je zbog toga važna èinjenica “da nemamo VDT, da je dubiozno da li imamo i predsjednicu Vrhovnog suda, jer smo zaboravili Ustavom da definišemo koliki joj je mandat”, a nemamo ni direktora policije. “Èini mi se da Crna Gora to vanredno stanje u najznaèajnijim insitucijama treba što prije da riješi”. Kopredsjedavajuæi POSP-a, Eduard Kukan je, na temu medija u Crnoj Gori, rekao da je položaj medija u svakom demokratskom društvu i zemlji koja želi da postane èlanica EU jako važno pitanje. “Pozdravljam napore koji su uèinjeni na promovisanju slobode izražavanja, dekriminalizacija klevete je unaprijedila okruženje u kom rade mediji”. Kukan je, kako je rekao, podstakao crnogorske kolege da nastave sa promovisanjem pogodnijeg okruženja za medije i novinare, a to se, dodao je, odnosi na potrebu da se poveæa nivo zaštie medijskih sloboda. Prema njegovim rijeèima, mediji, a posebno oni u javnom sektoru treba da djeluju u javnom interesu. “Medijsko okruženje je i dalje jako politizovano i podijeljeno i javni medij je optužen da favorizuje vlast, a štampani mediji da nekad igraju ulogu politièke opozicije I da na njihov sadržaj nekad utièu biznis interesi vlasnika”. Kukan je poruèio da je neophodno jaèati princip samoregulacije i poštovanja etiènosti i standarda koje treba unaprijeðivati. “Napori na istrazi u sluèajevima gonjenja nasilja nad novinarima je proces koji treba dalje unaprijeðivati”. Poslanik Bošnjaèke stranke Suljo Mustafiæ ukazao je da moramo biti svjesni da je dekriminalizacija klevete velikom broju medija omoguæila da se “obruše” na institucije i pojedince. Prema njegovim rijeèima, dosadašnja transofrmacija državnog radija i televizije se pokazala nedovoljno uèinkovitom. “Uspio se napraviti iskorak u odnosu na devedesete godine, ali je treba uèiniti istinski javnim servisom”. Kacin je rekao da je neprofesionalnost medija problem na zapadnom Balkanu i da medijske kuæe treba da se bave tim pitanjem. Prema njegovim rijeèima, može se govoriti o napretku ako je Crna Gora sposobna “žutu štampu u politièkom smislu obojiti prema bijelom”, dodajuæi da primjer Makedonije može biti pouèan. Lunaèek je podsjetila na tužbu sestre premijera protiv novinara zbog pisanj, dodajuæi da ona ima pravo da ih tuži, ali da je to istovremeno “nešto što je problematièno ako imate istraživaèko novinarstvo koje ne treba da bude ugroženo”. Kako je dodala, glavna mjera protiv korupcije je upravo transparentnost i istraživaèko novinarstvo. Obrad Stanišiæ iz DPS-a ocijenio je da donošenje presuda u naslovima prije poèetka novinarske istrage ne vodi nièemu, dodajuæi da se treba boriti protiv pritiska na medije. “Ali vjerujem da u Crnoj Gori postoji drugi oblik pritiska nezavisnih medija na politiku i aktuelna zbivanja u Crnoj Gori”. (kraj) boj/anm