Podgorica, (MINA) - Crnogorske institucije ne preduzimaju dovoljne mjere da suzbiju i smanje posljedjice djeèijeg prosjaèenja, ocijenjeno je iz Fondacije za stipendiranje Roma (FRS) i Instituta socijalne inkluzije, povodom 12. juna Svjetskog dana borbe protiv prisilnog djeèjeg rada. Te dvije organizacije smatraju da se prosjaèenje, boravak i rad djece na ulici još ne tretira kao dio trgovine ljudima i oblik zanemarivanja i zapostavljanja, „niti se u praksi pri ocjeni i kvalifikovanju kriviènih djela u obzir uzimaju svi elementi definicije trgovine ljudima“. Oni navode da je u Crnoj Gori veoma izraženo djeèije prosjaèenje, a toj pojavi, kako tvrde, posebno su izložena djeca iz romske i egipæanske zajednice. „Djeca koja prose vrijeme provode na ulici, van obrazovnih institucija, lišena su roditeljske brige i pažnje i na ulici izložena brojnim rizicima. U najveæem broju sluèajeva djecu na prosjaèenje primoravaju njihovi roditelji zbog ukupnog siromaštva u kojem porodica živi“, kaže se u saopštenju. Dodaje se da je zabrinjavajuæi podatak da je znaèajan broj djece koja prose na ulici postao ili je blizu svog punoljestva, i da su bez ikakvog obrazovanja i struènih vještina. Prema njihovim rijeèima, djeca koja prose na crnogorskim ulicama nijesu osloboðena osnovnoškolske obaveze. „U odnosu na stopu napuštanja škole, koja je izuzetno visoka, broj prijava direktora vaspitno-obrazovnih ustanova prema Prosvjetnoj inspekciji (PI), a potom i broj prekršajnih prijava, protiv roditelja zbog neispunjavanja osnovnoškolske obaveze je zanemarljiv“, kaže se u saopštenju. Kako je precizirano, prošle godine u svega pet sluèajeva podnijete prijave prema PI i isto toliko je podnijeto prekršajnih prijava. Policija je u posljednje tri godine podnijela 30 prekršajnih prijava protiv osoba koje organizuju ili navode na prosjaèenje, „dok je za isti period evidentirano oko 150 sluèajava prosjaèenja“. U FRS smatraju da nacionalna statistika sa sluèajevima prosjaèenja nije adekvatna. „Ne postoji jasan sistem razmjene informacija izmeðu policije, organa za prekršaje, državnih tužilaca i sudova, kako bi se pratio tok i ishod proicesuiranih sluèajeva organizovanog prosjaèenja. Uloga Savjeta Vlade za prava djeteta po ovom pitanju bi trebala biti osnažena“, navode se u saopštenju Fonda i Instituta. Te dvije organizacije sprovele su istraživanje o širini i posledicama prosjaèenja djece iz romske i egipæanske zajednice, o pravnom okviru u kojem je moguæe sprovoditi preventivne i zaštitne mjere, efektima preduzetih mjera sa namjerom da se ukaže na probleme i izazove koji ogranièavaju napredak. Rezultat istraživanja, kako se dodaje, je studija Kriza države socijalne pravde: (Ne)suzbijanje prosjaèenja ðece u Crnoj Gori. „Studija, koju je pripremila grupa autora, biæe prezentovana narednih dana u sklopu obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv prisilnog djeèijeg rada. Taj datum Ujedinjene Nacije su ustanovile kako bi se skrenula pažnja na položaj djece koja su izložena prisilnom radu i zbog toga su zanemarena i zlostavljana“, zakljuèuje se u saopštenju. (kraj)bor/mib