Podgorica, (MINA) – Realizacijom projekta “Jačanje kapaciteta u slučaju incidenata na moru” značajno je poboljšana stručna i tehnička osposobljenost crnogorskih institucija za intervenciju u slučaju zagađenja mora naftnim derivatima, saopšteno je na konferenciji za novinare Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI). Projekat, koji je sa oko 260 hiljada EUR finansirala norveška vlada, realizovan je u proteklih 18 mjeseci, a partneri CETI-ja bili su Uprava pomorske sigurnosti i Lučke kapetanije Bar i Kotor, kao i Odjeljenje granične bezbijednosti pomorske policije. Izvršna direktorica CETI-ja, Nada Medenica, kazala je da su u realizaciju projekta bili uključeni i Mornarica Vojske Crne Gore i Agencija za zaštitu životne sredine. »Cilj projekta je da doprinese jačanju stručnih i tehničkih kapaciteta važnih činilaca u implementaciji Nacionalnog plana za hitno reagovanje u slučaju zagađivanja mora sa plovnih objekata«, rekla je Medenica. Na taj način se, kako je pojasnila, smanjuje rizik od mogućeg širenja zagađenja uzrokovanog incidentom. »Glavni rezultati projekta su bolja stručna i tehnička osposobljenost institucija u Crnoj Gori za intervencije u slučaju zagađenja mora, naročito naftnim derivatima«, kazala je Medenica. Prema njenim riječima, jedno od većih dostignuća projekta je jačanje međuinstitucionalne saradnje. Direktorica Sektora za laboratorijsku dijagnostiku i zaštitu od zračenja CETI-ja, Danijela šuković, kazala je da su se kroz projekat, prije svega, bavili mogućim incidentima izlivanja ulja sa plovnih objekata. »Smatrali smo da je, prije svega, neophodna edukacija u projektu, a nakon toga i tehničko opremanje sa onim koliko su nam finansijska sredstva dozvoljavala«, kazala je šuković. Kako je navela, u Engleskoj je održan niz treninga, radionica i prezentacija o tome na koji način se hemijski disperzanti koriste u smanjenju širenja zagađenja, nakon čega je krenula nabavka opreme za laboratoriju, Upravu pomorske sigurnosti, Lučku kapetaniju i ostale učesnike u projektu. »Tako da je CETI dobio još jedan gasni kromotograf za mogućnosti detektovanja naftnih komponenti i jonski kromotograf za kvalitet vode, kao i široki dijapazon opreme za uzorkovanje«, rekla je šuković. Nakon toga je, kako je kazala, obaveza CETI-ja bila da organizuje radionicu na kojoj bi prenijela svoja znanja inspektorima Lučke kapetanije u slučaju incidenata na moru, a u septembru je održan trening za sve učesnike u projektu. Predstavnik Uprave pomorske sigurnosti, Predrag Ratković, kazao je da je ta institucija mnogo dobila kroz ovaj projekat. »Dobili smo prethodno odobrene disparzente, i opremu za njihovo rasprškivanje«, rekao je Ratković, dodajući da je upotreba disparzenata odobre Nacionalni plan za hitno reagovanje u slučaju zagađenja mora sa plovnih objekata. Prema njegovim riječima, prednosti disparzenata su višestruke, jer mogu da se koriste u lošim vremenskim uslovima, kada upotreba ostalih metoda nije moguća. »Rasprškivanje disparzenata nam omogućava da vrlo brzo tretiramo velike površine i količine ispuštenog ulja, i da na taj način spriječimo da ono dođe do obale, odnosno da spriječimo ekološku katastrofu«, kazao je Ratković. On je rekao da je Studija procjene rizika crnogorske obale, koja je definisala sve opasnosti, prepoznala rizik od zagađenja mora u Bokokotorskom zalivu zbog velikog broja kruzera i drugih plovnih objekata koji u njega uplovljavaju. Ratković je kazao da su oprema i disparzenti za rasprškivanje, koji su nabavljeni kroz projekat, locirani na vojnom pristanu Mornaroce Crne Gore, na poluostrvu Luštica. »ÄŒime smo, uz postojeću opremu za hitno reagovanje nabavljenu kroz IPA projekat i vrijednu više od milion EUR, realizovali važan zadatak – zaštitu Bokokotorskog zaliva od zagađenja mora sa plovnih objekata«, dodao je on. Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za pomorski saobraćaj, Vladan Radonjić, kazao je da je prije realizacije ovog projekta postojao samo mehanički način prikupljanja ulja i ograničavanja prostora gdje se ono izlilo. »Ali, nijesmo imali nešto u slučaju da dođe do enormnog zagađenja, gdje je vrlo teško pokriti svaki dio obale. Sad smo dobili sredstva sa kojima možemo u vrlo kratkom vremenskom periodu reagovati i sačuvati našu obalu, što je i najbitnije«, precizirao je Radonjić. On je rekao da je Uprava pomorske sigurnosti spremna da reaguje i u slučaju da dođe do incidenta prilikom istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju. »U saradnji sa Evropskom agencijom za pomorsku sigurnost, mi svakodnevno dobijamo satelitski snimak, ne samo naše obale, nego i cijelog jadrana, i automatski dobijamo informaciju o eventualnim zagađenjima, bilo da su nastala sa brodova ili sa platformi«, kazao je Radonjić. (kraj) gop/žug