Podgorica, (MINA) – Upotreba instituta svjedoka saradnika može biti izuzetno efikasno sredstvo za borbu protiv organizovanog kriminala, ali i maè sa dvije oštrice ukoliko se izvrši pogrešna procjena podobnosti nekog lica za to, smatraju u Centru za graðanske slobode. Bivši predsjednik opštine Budva, Rajko Kuljaèa, koji je sa još 12 osoba uhapšen zbog sumnje da su zloupotrebom službenog položaja oštetili opštinski budžet za deset miliona EUR, dobio je status svjedoka saradnika i ukinut mu je pritvor. Izvršni direktor Centra za graðanske slobode Sergej Sekuloviæ, govoreæi o institutu svjedoka saradnika u crnogorskom pravosuðu, ocijenio je da se radi o složenoj stvari koja zahtijeva, kako od strane tužilaštva koje inicira, tako i od strane sudskog vijeæa koje donosi odluku, izuzetnu struènost i opreznost. “ Posebno pri suptilnoj procjeni da li je znaèaj iskaza za dokazivanje kriviènog djela pretežniji od štetnih posljedica djela koje mu se stavlja na teret”, rekao je on agencije MINA. Prema rijeèima Sekuloviæa, upotreba instituta svjedoka saradnika može biti izuzetno efikasno sredstvo za borbu protiv organizovanog kriminala, ali i maè sa dvije oštrice- ukoliko se izvrši pogrešna procjena podobnosti nekog lica za svjedoka saradnika. On je ukazao da institut svjedoka saradnika može biti snažno oruðe u borbi protiv organizovanog kriminala, ali da je potrebno naglasiti i da predstavlja pomoæno ili dopunsko sredstvo. “Dok bi klasièni metodi dokazivanja morali da zadrže primat, kako se i sam zakonodavac opredijelio: ’’èlan 132: Sud ne može neko lice oglasiti krivim samo na osnovu dokaza dobijenog svedoèenjem svjedoka saradnika’’, ukazao je Sekuloviæ. On smatra da æe efikasnija borba protiv raznih oblika organizovanog kriminala sigurno dovesti do èešæe upotrebe instituta svjedoka saradnika, navodeæi da je potrebno i pomenuti da izbor nekog lica da bude takav svjedok mora biti slobodan, pri èemu proaktivni pristup tužilaštva može uticati da uèvršæivanje odluke. "Vrijednost ovog instituta u našem kontekstu imaæemo prilike da provjerimo i kroz praksu, što æe omoguæiti da se objektivnije prema njemu odredimo”, naveo je Sekuloviæ. On je ukazao da institut svjedoka saradnika predstavlja novinu u crnogorskom krivièno procesnom sistemu i da se se može reæi da je samim njegovim unošenjem u ZKP utilitaristièka koncepcija pobijedila retributivnu. Sekuloviæ je naveo da uporedna praksa pokazuje da se upotrebom tog instituta dolazi do rezultata koji su se sa stanovišta društvene korisnosti pokazali opravdanim. “Iako pravda u odreðenom stepenu trpi iz razloga što se uèinilac kriviènog djela oslobaða od odgovornosti, odnosno odustaje se od krivièno pravnog gonjenja u odnosu na svjedoka saradnika (èlan 129 stav 1:’’ Svjedok saradnik koje je sudu dao iskaz u skladu sa odredbama èlana 126 ne može biti gonjen za krivièno djelo organizovanog kriminala za koje se vodi postupak’’, dodao je on. Sekuloviæ je podsjetio da se u èlanu 125 ZKP-a kaže da državni tužilac može sudu dati predlog da se kao svjedok sasluša pripadnik kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe koji na to pristane, protiv kog je podnijeta krivièna prijava ili se vodi krivièni postupak za djelo organizovanog kriminala, ako je izvjesno da æe njegov iskaz i dokazi koje pruži sudu znatno doprinijeti dokazivanju tog kriviènog djela i krivice uèinilaca ili pomoæi otkrivanju, dokazivanju i spreèavanju drugih kriviènih djela kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe. “I da je znaèaj njegovog iskaza za dokazivanje tih kriviènih djela i krivice ostalih uèinilaca pretežniji od štetnih posljedica kriviènog djela koje mu se stavlja na teret. Predlog iz stave 1 ovog èlana državni tužilac može da podnese do završetka glavnog pretresa, a mora da sadrži èinjenice i podatke na osnovu kojih æe sud donijeti rješenje o odreðivanju statusa svjedoka saradnika’’, kaže se u Zakonu. Sekuloviæ je ukazao da ZKP sa pravom sadrži i odreðene tzv. zaštitne ili ogranièavajuæe odredbe. "Svjedok saradnik ne može biti lice za koje postoji osnovana sumnja da je organizator ili voða kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe; Ako svjedok saradnik ne da iskaz u skladu sa èlanom 126 ili ako prije pravosnažno okonèanog postupka izvrši novo krivièno djelo organizovanog kriminala, državni tužilac æe predložiti ukidanje rješenja iz èlana 128 stav 1 ovog zakonika i nastaviti krivièno gonjenje, odnosno pokrenuti postupak za to i novo krivièno djelo’’, navodi se u ZKP-u. Sekuloviæ je ocijenio da institut svjedoka saradnika tek treba da zaživi u crnogorskoj pravosudnoj praksi, “i prirodno da æe pratiti (ne)uspješnost borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala”. (kraj) tpr/mib