Podgorica, (MINA) – Integraciju Roma, Egipæana i Aškalija (RAE) u crnogorsko društvo sputavaju predrasude i etnièka distanca prema toj zajednici, smatraju u Centru za romske inicijative. Ta organizacija u saradnji sa ženskom mrežom PRVA u okviru regionalnog projekta Osnaživanje žena Romkinja sprovelo je istraživanja Rodna dimenzija uzroka odustajanja RAE djece od obaveznog školovanja u zemljama regije i Politièka participacija romkinja na lokalnoim i nacionalnom nivou. »Istraživanje sprovedeno u Beranama, Nikšiæu i Podgorici èiji je cilj informisanje institucija sistema i javnosti o stepenu neukljuèenosti djece RAE populacije u sistem obrazovanja, pokazalo je da 99 odsto djece koja su krenula u školu poslije odreðenog vremena su je napustila«, kazala je projekt asistentkinja, Fatima Nazi. Ona je dodala da 60 odsto ispitanih porodica ima najmanje jedno dijete koje nikada nije išlo u školu, a da je rodna dimenzija bitan faktor koji utièe na to, jer djeèaci imaju za 25 odsto veæu šansu za školovanje. »Rezultati istraživanja potvrdili su pretpostavku da se djevojèice povlaèe iz škole zbog rane udaje, zapravo zbog imperativa nevinosti«, objasnila je Nazi. Prema nalazima istraživanja više od 80 odsto roditelja smatra da obrazovanje donosi bolje životne prilike njihovoj djeci, što kako ona smatra, negira podstojeæu tvrdnju da je jedan od razloga što se djeca RAE populacije ne školuju, to što roditelji ne prepoznaju benefite koje donosi obrazovanje. »Preovlaðujuæi razlozi zbog kojih djeca RAE populacije nikada ne krenu u školu ili od školovanja odustanu prema izjavama ispitanika su: nedostatak novca za kupovinu školske opreme, loši uslovi stanovanja, slab uspjeh u školi, jezièka barijera i slièno«, precizirala je Nazi. Kako ona navodi treæina roditelja je rekla da je diskriminacija na osnovu etnièke pripadnosti razlog odustajanja njihove djece od pohaðanja škole, a svako peto dijete prestalo je da ide u školu zbog sklapanja braka, šesto zbog zapošljavanja i zarade, a svaka deseta djevojèica zbog trudnoæe i udaje. Nazi je rekla da mali broj roditelja, nijh 19 osto smatra da ima dio odgovornosti jer njihova djeca ne idu u školu, a da njih 74 odsto ne razmišlja o povratku djece u školske klupe, kao i da roditelji nijesu upozoreni da krše zakon jer njihova djeca ne pohaðaju obaveznu osnovnu školu. »Od institucija koje su identifikovane da preduzimaju odreðene mjere ispitanici su naveli škole, koje su u samo 16 odsto sluèajeva kontaktirali roditelje kad djeca prestanu da dolaze u školu. A u samo tri sluèaja Centar za socijalni rad je pozvao roditelje na razgovor«, napomenula je ona. Prema izjavama 50 odsto ispitane djece kazalo je da su loš odnos profesora i nepoznavanje jezika bili razlog odustajanja od daljeg školovanja. »Svako treæe dijete je prestalo da ide u školu, jer nije moglo da izdrži poniženje koje je doživjelo u školi. To bi trebalo da alarmira sve društvene subjekte i natjera ih da hitno razviju programe koji æe ovaj problem svesti na najmanju moguæu mjeru«, ocijenila je Nazi. Ona je rekla da kroz istraživanje nije bilo moguæe doæi do cjelovitog odgovora o naèinu postupanja odgovornih institucija u sprovoðenu propisa u sluèaju ne pohaðanja obaveznog školskog programa i da su najèešæi odgovori bili da nema prijavljenih sluèajeva. Koorginatorka ženske mreže PRVA, Behija Ramoviæ, kazala je da istraživanjem uèesæa RAE manjine u javnom i politièkom životu, nijesu tragale za saznanjem da li su pripadnici te populacije zastupljeni u javnom životu, jer potièu iz nje i znaju da su, uz izuzetke, apsolutno iskljuèeni iz tog procesa. »Istarživanje je uljuèilo je predstavnike 21 politièke partije i cilj nam je bio da edukujemo javnost i èujemo mišljenje politièkih partija da li smatraju korisnim naše ukljuèivanje u politièki život«, dodala je ona. Prema nalazima istraživanja zakljuèeno je da ne postoji jasan stav politièkih partija o tome da li bi im ukljuèivanje RAE zajednice donijelo benifite, ali da ni jedna partija ne smatra posebno važnim da uvrsti tu populaciju u svoj program. »Veæina partija igra na kartu nacionalne pripadnosti što ukazuje na dodatnu marginalizaciju naše zajednice, koju politièke partije pokušavaju izmanipulisati za vrijeme izbora igrajuæi na kartu naše neobrazovanosti«, ocijenila je Ramoviæ. Ona je dodala da poboljšavanje položaja RAE populacije i njeno ukljuèivanje u društvene tokove nije moguæe bez adekvatnog uèešæa u javnom i politièkom životu, kao i politièke prezentacije te zajednice kao specifiènog kulturnog i politièkog identiteta. (kraj) mbu/žug