Podgorica, (MINA) – Grupa od 145 intelektualaca iz regiona uputila je otvoreno pismo predsjednicima Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Kosova u kojem ih poziva da podrže osnivanje regionalne komisije za utvrðivanje èinjenica o ratnim zloèinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na podruèju bivše SFRJ (REKOM). O pismu, koje je potpisalo i deset intelektualaca iz Crne Gore, i podršci Inicijativi za REKOM danas su, na konferenciji za novinare održanoj u Sarajevu, govorili reditelj Dino Mustafiæ, glumice Mirjana Karanoviæ i Urša Raukar i predstavnici Koalicije za REKOM. Intelektualci su u pismu naveli da se obraæaju predsjednicima jer smatraju da graðani zemalja nastalih na prostoru bivše SFRJ imaju potrebu i pravo da saznaju sve èinjenice o ratnim zloèinima i drugim masovnim kršenjima ljudskih prava poèinjenim tokom ratnih sukoba 1990-tih godina, kao i kasnijim posljedicama tih ratova. „Post-jugoslovenska društva veæ više od decenije, otkada je oružje zanijemilo, ne uspijevaju da se izbore sa teškim nasljeðem ratne prošlosti, velikim dijelom zbog toga što su mnoge èinjenice o ubijenim, prisilno nestalim, muèenim, protjeranim, o ljudima koji su patili na toliko razlièitih, strašnih naèina, još uvijek nepoznate“, kaže se u pismu. Navodi se da su poznata imena malog broja mrtvih, a da porodice više od 13 hiljada prisilno nestalih i dalje tragaju za svojim najdražima. „Žrtve nemaju sistematske moguænosti da traže i dobiju pravedne reparacije, a nedostatak pouzdano utvrðenih èinjenica o stradalima koristi se za politièku manipulaciju, nacionalistièku promociju, podsticanje mržnje i netrpeljivosti“, smatraju potpisnici pisma. Pojašnjavaju da je Inicijativa za osnivanje REKOM-a pokrenuta „kako bi èinjenice o stradalima konaèno bile utvrðene i prihvaæene od svih strana, te kako bi naša društva prestala da porièu i relativizuju zloèine èinjene u njihovo ime“. „To je podsticaj da javnost i države priznaju nepravdu nanijetu žrtvama, da se najzad èuje i glas preživjelih i porodica stradalih, da im bude omoguæeno da javno iskažu svoje patnje, da ih èujemo neposredno, da im umjesto preæutkivanja i poniženja bude pruženo saosjeæanje i solidarnost“, navodi se u pismu. Osnivanje REKOM-a su, kako navode, podržala brojna udruženja žrtava i njihovih porodica, ratni veterani i bivši logoraši iz svih post-jugoslovenskih zemalja, vjerske zajednice, neveæinske etnièke grupe, aktivisti za ljudska prava, brojni pravnici, pedagozi i istorièari, a naroèito veliki broj mladih. „Ovim pismom želimo da damo glasnu i snažnu podršku Inicijativi za REKOM, jer vjerujemo da je utvrðivanje, objavljivanje i prihvatanje èinjenica na regionalnom nivou neophodno svima, kako bismo stvorili osnovu da se žrtvama vrati dostojanstvo, da budu zadovoljena njihova prava i utvrðena sudbina prisilno nestalih, i da se strahote zajednièke nam bliske prošlosti nikada ne ponove“, poruèili su potpisnici teksta. Oni smatraju da je Inicijativa za REKOM „najbolja prilika da najzad prestanemo da o prošlosti govorimo i mislimo kao da ona još uvijek traje, da se sa njome suoèimo, da poènemo da pamtimo i uèimo iz nje, umjesto što nastavljamo da je živimo“. „Uz ovaj društveni, inicijativa za REKOM ima potencijal svježeg i mjerodavnog izvora podataka za pravosuðe, istoriju i politiku u regionu, a naroèito za stvaralaèko moralno i psihološko preispitivanje konteksta iz kojeg potièemo i u kojem živimo, kapacitet presudnog uticaja na buduænost i na osvajanje davnije prošlosti u ime te nove buduænosti“, dodaje se u pismu. Njegovi potpisnici smatraju da Inicijativa za REKOM „može da uèini boljim naša društva, a prije svega nas same“. „Mi, kojima je rat u Jugoslaviji sa svim posljedicama predmet profesionalnog istraživanja i umjetnièkog viðenja, povod za razmišljanje i zabrinutost o sudbini sjeæanja i istine, u svoje i u ime etike posla kojim se bavimo, tražimo da uèinite sve što je u vašoj moæi da ta inicijativa zaživi i da REKOM zapoène rad na osnovu Statuta koji je, nakon godina konsultacija sa graðanima cijelog regiona, usvojila Skupština Koalicije za REKOM“, zakljuèuje se u pismu. Pismo su, u ime crnogorskih intelektualaca, potpisali glumci Slobodan Marunoviæ, Varja Ðukiæ i Žaklina Oštir, novinar Duško Vukoviæ, publicista Andrej Nikolaidis, reditelji Branko Baletiæ i Marija Peroviæ, profesor Božena Jelušiæ, direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Janko Ljumoviæ i kompozitor Leo Ðokaj. (kraj) gop