Podgorica, (MINA) – Rješenje u Predlogu zakona o manjinskim pravima i slobodama da nosioci politièkih funkcija u sastav savjeta nacionalnih manjina ulaze po automatizmu jasna je intencija da se ta tijela stave pod politièko okrilje, ocijenio je profesor Ðorðije Blažiæ. Izmjenama Zakona predviðeno je da Savjet èine poslanici sa manjinske liste, èlanovi Vlade koje predlažu predstavnici te manjinske liste, predsjednici opština u kojima manjina èini veæinu i drugi poslanici i èlanovi Vlade. Predviða se i da Savjet èine i predsjednici opština iz odnosne manjine, koji to žele, predsjednici manjinskih parlamentarnih stranaka, kao i predsjednici odbornièkih klubova manjinskih stranaka. Ostali èlanovi Savjeta biraju se tajnim glasanjem, na elektorskoj skupštini odnosne manjine. «Nacionalni savjeti nemaju politièke kategorija, oni, dakle, nijesu politièka veæ nacionalna kategorija, i to je jasna intencija da se savjeti stave pod politièko okrilje, što apsolutno ne korespondira sa prirodom nacionalnih savjeta», rekao je Blažiæ agencije MINA. On je kazao da savjeti nijesu vezani za bilo kakve politièke organizacije jer za to postoje nacionalne stranke kao subjekti. «Savjeti nemaju primjesa politièke prirode, niti bi smjeli da imaju takvih primjesa. Oni štite interese pripadnika nacionalnih manjina u nizu odnosa - kulturnih, obrazovnih, identitetetskih», kazao je Blažiæ. Prema njegovim rijeèima, nacionalni savjeti jedini mogu biti autentièni predstavnici nacionalnih manjina i nema nikakve moguænosti da to budu nacionalne politièke stranke. «Nacionalni savjeti su dio institucija pravnog i politièkog sistema Crne Gore, i Zakon jasno kaže da nacionalni savjeti predstavljaju i zastupaju manjine, tu nema pravne dileme, a politièke vjerovatno - u smislu da to nekome ne odgovara», kazao je Blažiæ. On je objasnio da je Zakonom dato nekoliko kriterijuma na osnovu kojih se odreðuje pripadnost nacionalnoj manjini ili manjinskoj zajednici. «A u cilju ostvarivanja prava nacionalnih manjina odnosno pripadnika manjinskih naroda, dato im je da formiraju nacionalne savjete », istakao je Blažiæ. On tvrdi da nema ustavnih moguænosti da se izbornim tehnikama izbjegne ili onemoguæi bilo kojoj nacionalnoj manjini da nema svoje predstavnike u parlamentu. «To je ustav vrlo jasno propisao i sad smo došli u situaciju da Crna Gora, naroèiti u izbornom sistemu, plaæa cijenu onoga što je uraðeno kada se radilo na Ustavu. Tada je skrenuta pažnja na to, ali i na mnogo drugih pitanja», kazao je Blažiæ. (kraj) mil/žug