Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) tokom prošle godine iznosio je oko 687 miliona EUR, a iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) su poručili da države iz kojih se ulaže, koje nijesu članice EU i NATO-a, nijesu izvor potencijalnih nestabilnosti. Među 20 svjetskih zemalja koje prednjače u SDI u prethodnih 11 godina, od 2006. do prošle, su, pored članice EU ili NATO-a, i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Azerbejdžan, Rusija i Turska. Prema podacima Centralne banke (CBCG), Rusija je na prvom mjestu po direktnim stranim investicijama, sa 1,23 milijarde EUR od u periodu od 2006. do prošle godine. Najviše SDI zabilježeno je 2006. godine, 215 miliona EUR. Među prvih 20 zemalja su i Turska, koja je NATO članica, sa ukupno 112 miliona EUR i UAE sa 125 miliona EUR. SDI iz Azerbejdžana nije bilo do 2012. godine, a tokom te godine, 2015. i prošle bilo je ukupno 64 miliona EUR. Iz MVP su saopštili da ni u jednoj od navedenih zemalja ne vide bilo kakav izvor potencijalnih nestabilnosti za Crnu Goru. “štaviše, svojim izuzetnim razvojem u brojnim oblastima, od državne uprave, preko visokih tehnologija, dostignuća u obnovljivim izvorima energije, i razvijene, diversifikovane ekonomije, vidim samo šansu za Crnu Goru, za prenos iskustva i znanja i dalji razvoj crnogorske ekonomije”, kazali su iz Ministarstva agenciji Mina-business. Oni su podsjetili da je Turska saveznik Crne Gore u NATO-u, a da je prošle godine bila na desetom mjestu po udjelu SDI u Crnoj Gori, kao i da partnerske odnose dvije države karaktreriše visok nivo međusobnog povjerenja i intenziviranje saradnje na svim poljima. UAE su među deset najvećih investitora u Crnoj Gori u prošloj godini, sa ukupnim investicijama od oko 21,3 miliona EUR. Kad su u pitanju ruske investicije, iz Ministarstva su kazali da je poznato da je bilo pokušaja ulaganja iz te zemlje u sektor metalne industrije, ali su Kombinat aluminijuma (KAP) i Željezara sada u vlasništvu domaće, odnosno turske firme. “ÄŒinjenica je da je Rusija u prošloj godini bila na drugom mjestu po iznosu SDI u Crnoj Gori, sa 52,8 miliona EUR, kao i da su se ulaganja uglavnom odnosila na sektor nekretnina, u koji je investirano 41,3 miliona EUR. Najveći dio tih ulaganja predstavljaju investicije u privatne vile i stanove ruskih građana koji su Crnu Goru izabrali kao svoju drugu domovinu, u kojoj se lijepo osjećaju, pokreću svoje male biznise i na skroman način doprinose crnogorskoj ekonomiji”, naveli su iz Ministarstva. Oni su rekli da se jedan dio ukupnih investicija iz Rusije odnosi na interkompanijski dug, od oko 11 miliona EUR u prošloj godini, dok investicije u domaća preduzeća i banke predstavljaju zanemarljiv procenat ukupnih ulaganja . “Dakle, za razliku od nekih drugih zemalja, gdje ruski kapital očigledno potiče od oligarha bliskih centrima moći u Kremlju, kada se radi o Crnoj Gori jasno je da nema govora o takvoj vrsti investicija”, saopštili su iz Ministarstva. Na pitanje da li postoji bojazan da investicije iz navedenih zemalja sa sobom donose i moguć politički uticaj tih zemalja, koji bi dalje mogao da vodi neželjenim pojavama i otvori vrata pojavi radikalizma i nasilnog ekstremizma, iz Ministarstva su odgovorili da je u proteklom periodu bilo oko 20 crnogorskih građana na stranim ratištima, ali da se, međutim, tu radi o ratištima u Siriji, Ukrajini i Iraku. “Mimo Ukrajine, sa kojom ostvarujemo saradnju, Crna Gora nema razvijene političke i ekonomske veze sa Sirijom i Irakom, a svakako se ne mogu svrstati ni među strane investitore, te nema govora o bilo kakvom političkom ili drugom destabilizujućem uticaju”, kazali su iz Ministarstva. Oni su dodali da je Norveška, koja je članica NATO-a, prošle godine bila na prvom mjestu po iznosu SDI, sa nešto više od 189 miliona EUR, kao i da je na trećem mjestu Italija, članica EU i NATO, sa oko 50 miliona EUR stranih investicija. “Crna Gora je beskompromisno posvećena članstvu u NATO-u i EU i prirodno je da u narednom periodu počnemo dovoditi i investitore iz drugih zemalja članica NATO, posebno iz Sjeverne Amerike, kojima je možda upravo politički signal formalnog učlanjenja Crne Gore u Alijansu bio potreban kako bi se ozbiljno zainteresovale za investicione prilike u Crnoj Gori, kojih imamo dosta u nekoliko ključnih sektora, posebno u energetici, saobraćaju, turizmu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji i koje MVP intenzivno promoviše putem ekonomske diplomatije”, naveli su iz tog Vladinog resora. Imajući u vidu da u regionu, konkretno u Bosni i Hercegovini (BiH), među stanovništvom postoji strah da investitori iz UAE, kupovinom zemljišta i investicijama zapravo kupuju i politički uticaj u toj zemlji, iz MVP su rekli da partnerstvo Crne Gore sa UAE vide kao značajnu šansu za dalji ekonomski razvoj. Oni smatraju da su UAE, po mnogo čemu, progresivna nacija i da Crna Gora može imati samo koristi od bliske saradnje sa institucijama te zemlje. “Crna Gora, kao građanska država, poštuje tradicije i običaje svih njenih građana, bez obzira na nacionalnost ili vjersko opredjeljenje. Želimo da svi posjetioci u našoj zemlji osjećaju slobodno i da uživaju i poštuju šarolikost crnogorskog nacionalnog identiteta, običaja i kulturnog nasljeđa”, poručili su iz MVP. Redovni profesor Ekonomskog fakulteta i profesor Međunarodne ekonomije, Danijela Jaćimović, kazala je da, kada se radi o Crnoj Gori, takvog straha nema. “Ukidanje viza je jedan od prvih koraka ka značajnijoj ekonomskoj aktivnosti, i u tom smislu je opravdan. Kada se govori o investicijama, to je dvosmjeran proces, koji utiče i mijenja i kulturu i običaje i zemlje domaćina i zemlje investitora, posebno kada se radi o novim investitorima, kao što je Kine i UAE. Njihov krajnji cilj su upravo tržišta EU i NATO zemalja, a zbog trenutnog limitiranog pristupa na tim tržištima, ove države investiraju u okolna”, kazala je Jaćimović agenciji Mina-business. Prema njenim riječima, tržišta ciljnih zemalja su značajno drugačija od ustaljenih ekonomskih, pravnih, političkih i kulturnih normi koje važe u UAE i Kini, a ne postoji iskustvo u saradnji sa njima. “Cilj investiranja u Crnu Goru i region je učenje i prilogođavanje jednom potpuno novom poslovnom abijentu, upravo preko zemalja koje polako usvajaju nova pravila, čime je sami proces manje bolan. Svakako najavljene promjene i liberalizacija običaja u UAE, ukazuju na spremnost ka kompromisima, smanjenju radikalizma, što će ih učiniti poželjnijim investitorima i omogućiti snažnije biznis operacije širom svijeta”, navela je Jaćimović. Ona smatra da je sprega ekonomskog i političkog uticaja skoro neraskidiva. “Snaga sprege u mnogome zavisi od ponude i tražnje za investicijama u zemlji domaćina. Ukoliko je tražnja značajna, kao što je slučaj sa Crnom Gorom i ostalim zemaljam regiona, to strani partneri mogu mnogo snažnije i otvorenije širiti svoj politički uticaj, posebno kada je ponuda investicija veoma ograničena”, rekla je Jaćimović. Ona je objasnila da kapital donosi sa sobom brojne uticaje, na ekonomiju, kulturu, socijalni ambijent, a svakako i na politiku. „Zato su važne institucije sistema, koje usvajaju i primjenjuju demokratske norme razvijenog dijela svijeta, EU i NATO-a, a koje će biti katalizator dobrih uticaja i čuvar od određenih nepoželjnih uticaja. Tako da sigurno u Crnoj Gori treba raditi na daljem razvoju i jačanju institucija. Investicije i ekonomski razvoj, u dosadašnjoj ekonomskoj istoriji, nijesu bile povezane sa radikalizmom i nasilnim ekstremizmom, tako da u savremenim uslovima ne treba očekivati ekspanziju nego smanjivanje manevra za ovakve uticaje“, smatra Jaćimović. Ona je dodala da vjeruje da postoji oprez u NATO i EU od mogućeg političkog uticaja zemalja koje nijesu dio tih saveza, imajući u vidu da je Crna Gora sada NATO članica, a teži i članstvu u EU. „U posljednje vrijeme značajne investicije dolaze iz UAE i Kine. To su ekonomije u snažnom razvoju, koje su posljednjih godina posvetile značajnu pažnju svom globalnom djelovanju, što dosad nije bio slučaj u njihovoj istoriji. Prisutne su i Rusija i Turska, kao stare super sile u ovom regionu“, rekla je Jaćimović. Sa druge strane, kako je navela, tradicionalno najveći investitori upravo zemlje EU i NATO-a, zahvaćene su antiglobalizacionim talasom, tako da su sve manje prisutne na svjetskom tržištu kao značajni investitori, a time i u regionu. „Brojni unutrašnji i međunarodni problemi, koji pogađaju te zemlje, uz stalnu pojavu novih šokova, komplikovanog i dugog načina donošenja odluka u samoj EU, čini te zemlje nefikasnim u proaktivnom djelovanju prema regionu i Crnoj Gori. Vrijeme velike krize, čini da su zemlje veoma zavisne od investicija, a pojavljuju se sasvim novi globalni akteri-investitori, Kina i UAE, koji ovo vide kao svoju globalnu šansu“, kazala je Jaćimović. Koordinator Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije u Sarajevu, Edvin Kanka Ćudić, saopštio je da bi građani BiH, kada bi se razgovaralo sa njima, rekli da su do danas u Federaciju BiH najviše uložili Turci, a u Republici Srpskoj Rusi. „Međutim, praksa pokazuje da uticaj tih zemalja nije išao u sistemu demokratizacije, nego radikalizacije zajednice. Zahvaljući toj pomoći u ratnom i post-ratnom periodu od Turske, Irana, Saudijske Arabije i Rusije, danas imamo BiH u kojoj postoje spomenici ruskim i grčkim dobrovoljcima koji su poginuli tokom rata u BiH. U Sarajevu imamo spomenik Mladim muslimanima, a u jednom selu kod Zavidovića spomenik poginulim mudžahedinima“, rekao je Ćudić agenciji Mina-business. On je naveo da postoji određeni strah među stanovništvom BiH da investitori iz drugih zemalja, konkretno iz UAE, kupovinom zemljišta, zapravo kupuju i politički uticaj. „Strah postoji i unutar Islamske zajednice u BiH, samo što ga oni neće javno obznaniti, jer te iste države finansiraju i projekte Islamske zajednice. Ako razgovarate sa ljudima koji sarađuju sa Arapima koji dolaze u BiH, poslovno ili turistički, primijetićete pozitivan stav prema njihovim arapskim klijentima, a što je možda i razumljivo s obzirom na korist koju imaju od njih. Međutim, ako razgovarate sa ljudima koji se ne susreću sa Arapima, vrlo često ćete moći vidjeti njihov strah i negodovanje prema arapskim turistima i invstitorima“, dodao je Ćudić. On je rekao da se postavlja pitanje kome će se zemlja oko Sarajeva, a koja je sada prodata Arapima, u budućnosti prodati. „Zašto se u Sarajevu planski grade naselja za Arape, ako oni u Sarajevo dolaze samo turistički? Na Ilidži već sada imate table na arapskom i turskom jeziku, pa se za Ilidžu danas u Sarajevu kaže da je Mala Turska. Da li je potrebno da se u srednje i osnovne škole unutar kantona sa bošnjačkom većinom u Federaciji BiH izučava turski jezik“, pitao je Ćudić. On je dodao da je u Sarajevu Turska osnovala nekoliko nevladinih organizacija, svoj koledž, dva univerziteta, studentske domove, novinsku agenciju, a do skoro su imali i sedmične novine, dok u tržnim centrima čiji su vlasnici Arapi nema prodaje alkoholnih pića. „To svakako dovodi do razdora unutar bošnjačkog stanovništva u BiH. Međutim, ni u Republici Srpskoj situacija nije ništa bolja, samo što je u tom području izražena rusofilija, pa se sve što dolazi iz Rusija dobronamjerno gleda“, pojasnio je Ćudić. On smatra da je gotovo nemoguće povući granicu između investicija i ekonomskog uticaja sa jedne, i političkog uticaja sa druge strane, kada je u pitanju BiH i status arapskih zemalja. Iz MVP su na pitanje kakav je stav međunarodnih partnera, EU i NATO-a, kad je u pitanju mogućnost spoljnog uticaja i pojave radikalizma u Crnoj Gori, odgovorili da su međunarodni partneri posvećeni stabilnosti i bezbjednosti regiona Zapadnog Balkana. “Oni pomažu u jačanju kapaciteta kako bi bili otporniji na uticaj trećih strana i bezbjednosne izazove, uključujući i suprotstavljanje ekstremizmu i terorizmu. Njihov interes, kao i naš, jeste stabilan region koji jača svoje demokratske kapacitete i vladavinu prava”, rekli su iz MVP. (Autorka teksta je nagrađena na konkursu za mlade novinare u okviru projekta “Borba protiv stigmatizacije kroz osnaživanje i promjenu stavova”. Projekat je finansijski podržala Evropska komisija kroz Erasmus+ program i Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću. Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove donatora). (kraj) boj/nar