• četvrtak, 24 jul 2025

Iseljavanje je problem masovnih migracija

Iseljavanje je problem masovnih migracija
Podgorica, (MINA) – Iseljavanje više hiljade ljudi sa sjevera Crne Gore predstavlja problem masovnih migracija, ocijenila je ambasadorka Njemaèke u Podgorici, Gudrun Elizabet Štajnaker. Ona je, na javnoj diskusiji „Šta imam ja od toga“ u okviru proslave evropske nedelje u EU info centru, rekla da države zapadnog Balkana pripadaju Evropi, ali, kako je ocijenila, u državama èlanicama postoji zamor od proširenja. Ona je kazala da crnogorski tim za pristupanje EU na èelu sa Andrijom Pejoviæem radi odlièan posao, ali da postoji jaz izmeðu teorije i prakse, realnosti u svakodnevnom životu obiènih ljudi i potrebno ga je prevaziæi. Prema njenim rijeèima, taj proces traži puno vremena, novih pravila, promjene i prilagoðavanje. Štajnaker je rekla da je proces privatizacije Solane upitan i da je ta fabrika proizvodila so visokog kvaliteta. „Možda nije imala najbolji marketing, ali je predstavlja veoma uspješan proizvod, predstavlja je brend“, zakljuèila je ona. Profesorica na Univerzitetu Crne Gore (UCG), Gordana Ðuroviæ, ocijenila je da Crna Gora nije toliko ekonomski atraktivna za EU, veæ je interesantna kao prièa evropske integracije koja treba geografski i regionalno završi. „Crna Gora ekonomski ne može toliko doprinjeti EU, svi smo ispod 75 odsto prosjeènog nivoa razvijenosti po pitanju bruto društvenog proizvoda“, poruèila je Ðuroviæ. Ona je ukazala na to da je potrebno da država uðe sprema u evropsku zajednicu. „Kvalitet prije brzine teza je koja je u ovom regionu postala je veoma prihvaæena, jer imamo primjer Hrvatske koja je ušla u NATO i EU, a nema ekonomskog progresa što predstavlja jednu vrstu lošeg tajminga“, rekla je Ðuroviæ. Prema njenim rijeèima, u pristupanju Crne Gore EU, postavlja se pitanje identiteta i njegovog oèuvanja kad država pristupi EU. Ðuroviæ je ocijenila da je konkurencija na evropskom tržištu uslovila da se ne smije dozvoliti da država koja uðe u EU bude ta kojoj je potrebno samo pomagati, veæ je potrebna prethodna priprema za èlanstvo u tu zajednicu. „Ekonomski smo se potpuno otvorili u smislu trgovine robama, ali to ne znaèi da smo dovoljno konkurentni da isto tako i izvozimo na tržište EU“, kazala je Ðuroviæ. Prema njenima rijeèima, ako veæ ne možemo u tako kratkom roku da poveæamo izvoz, potrebno je da uz pomoæ EU imamo stabilni investicioni ambijent. Ðuroviæ je ukazala da su stoga Crnoj Gori potrebni investitori. „Ima napretka, ali to još uvijek nije dovoljno, zato i pregovoramo èlanstvo veæ tri godine i zato æemo pregovarati još najmanje toliko“, zakljuèila je ona. Funda Tekin iz Evropskog instituta za politiku kazala je da je frustracija u EU dostigla odreðeni nivo zasiæenost. Ona je kazala da je, tokom sprovoðenja studija, otkrila da je za benefite koja ta zajednica pruža potrebno platiti. „EU je daleko od toga da bude jedan optimalni prostor, ali nam je cilj da napravimno balans i uklonimo odreðene razlike“, poruèila je Tekin. (kraj) tpr/žug